Kurjakovići
Kurjakovići | |
|---|---|
 Grb Kurjakovića od roda Gusića (1410.) | |
| Država | Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom |
| Etničko podrijetlo | hrvatsko |
| Matična kuća | Gusić |
| Mlađe linije | Knezovi Mrsinjski |
| Naslovi | župani, knezovi, banovi |
| Utemeljenje | 14. stoljeće |
| Utemeljitelj | Kurjak |
| Izumrli | 1531. |
Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu comes Corbavie. Bili su jedan od najodličnijih hrvatskih srednjovjekovnih velikaših rodova, a svoj uspon počeli su u vrijeme prijestolonasljednih borbi krajem 13. stoljeća. U njihovoj su vlasti bile, osim Krbavske, Lička, Bužanska, Humska i Nebljuška županija te više područja i gradova u Kninskoj županiji.[1]
Povijest
Rodonačelnik obitelji je knez Kurjak Gusić koji se u izvorima prvi put pojavljuje 1298. kao krbavski knez (comes Curiacus).[2] Njegovi su sinovi Budislav, Pavao i Grgur početkom 14. stoljeća obnašali različite dužnosti za banove Pavla I. i Mladena II. iz moćnog roda Šubića Bribirskih. Godine 1322. knez Budislav I. se s braćom Pavlom I. i Grgurom I. ipak pridružio kraljevim pristašama, hrvatskim i bosanskim velikašima i slavonskom banu Ivanu I. Baboniću u savez protiv hrvatskog bana Mladena II.[1] Nakon poraza bana Mladena II., Kurjakovići su pristali uz kneza Nelipca II.[3] U to vrijeme je Kurjakov sin Grgur stupio u službu kralja Karla Roberta (1301.-1342.) i osnovao ugarski ogranak obitelji.
Godine 1324. nalaze se, tijekom opsade Nelipčevog Knina, na strani vojvode Nelipca u sukobu protiv bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, Jurja II. Bribirskog, knezova Krčkih i grada Zadra.[2] Kraljevsku vlast priznali su tek 1345. godine kada je kralj Ludovik I. Anžuvinac zarobio starješinu obitelji, kneza Grgura.
Do polovice 15. stoljeća proširili su vlast izvan Krbave na župe Hum, Nebljuh, Bužane, Liku i Odorje na Zrmanji.[4] Obitelj je rodbinskim vezama stekla utvrde Zvonigrad i Obrovac[2], a potonja je, uz Bag, bila glavno uporište krbavskih knezova.
Krajem 14. i početkom 15. stoljeća članovi obitelji Kurjaković obnašaju bansku čast; Butko (1394.), Karlo II. i Ivan II. (1410-1411.).[3] Nakon poraza hrvatskog plemstva na Krbavskom polju 1493. godine, kneginja Doroteja, udovica kneza Karla IV. († 1493.) primorana je isplaćivati Turcima godišnji danak. Njezin je sin ban Ivan Karlović (†1531.), hrvatski ban i posljednji odvjetak obitelji.[3]
Bilješke
Literatura
- Hrvatska opća enciklopedija, sv. VI, LZMK, Zagreb, 2004. ISBN 953-6036-36-3
- Opća enciklopedija, sv. IV, Zagreb, 1978.
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XI, Pro Leksis, Zagreb, 2006. ISBN 953-7224-11-2