Kurdski jezik | |
Države govorenja: |
Turska Irak Iran Sirija Armenija Libanon Izrael |
Regije govorenja: |
Jugozapadna Azija |
Broj govornika: | oko 16 milijuna |
Rang: | |
Razredba: | indoeuropski
|
Jezični kôd | |
ISO 639-1: | ku |
ISO 639-2: | kur |
ISO 639-3: | razno |
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika |
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji. Njime se služi oko 16 milijuna ljudi, no etnička populacija znatno je veća.
Individualni jezici
Individualni jezici su: srednjekurdski [ckb] u Iraku i Iranu sa 3.712.000 govornika; sjevernokurdski [kmr] s 9,320,240 govornika; i južnokurdski [sdh][1] 3.000.000 u Iranu (Fattah 2000)[2], s većim brojem narječja:
- Sjeverni Kurdi naseljeni su u Turskoj a znatan dio živi ih po drugim državama. Ukupno ih ima preko 9.000.000, najviše u Turskoj, te u Armeniji (100.000), Iranu (350.000), Iraku (2.800.000), Libanonu (75.000), Siriji (938.000). Etnički i jezikoslovno među njih se klasificiraju i Kurmandži (sa Douddžik i Kizibakh), Sorani, Zaza ili Dimili.
- Središnji Kurdi žive u Iranu (3.250.000) i Iraku 462.000 (2004.) a govore dijalektima hevleri (arbili), hošnav, pizdar, sulejmani (silemani), warmawa, rewandiz, bingird, mukri, kerkuki i garmiyani.
- Kod Južnih Kurda postoje dijalekti kolyai, kermanšahi (kermanšani), kalhori, garusi (bidžari) sandžabi, malekšahi (malekš aj), bajraj, kordali, fejli i luri. naseljeni su u Iranu 3.000.000 (2000 Fatah) i nepoznat broj u Iraku.
Glasovi
47: b tD dD k g q ? f v sD zD s9 S Z x gF H 9 tS dZ m nD N "l l9 "r[ "r j w I i_ U "@ i: "e: "o: a: u: ei ai ui oi au @u @i eu[3]
Literatura
- Abdulla, J. and McCarus, E.N. 1967. Kurdish Basic Course - Dialect of Sulaimania, Iraq. University of Michigan Press, Ann Arbor.
Izvori
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Kurdski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.