Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kuštrava sunčanica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Kuštrava sunčanica
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Agaricaceae
Rod: Chlorophyllum
Vrsta: C. rhacodes
Dvojno ime
Chlorophyllum rhacodes
Massee (1898.)

Kuštrava sunčanica ili crvenkasta sunčanica (lat. Chlorophyllum rhacodes ili prije Macrolepiota rhacodes, odnosno Lepiota rhacodes) je jestiva gljiva iz obitelji Agaricaceae (pečurke).

Opis

  • Klobuk kuštrave sunčanice je širok od 5 do 15 centimetara, stožast, tup, zatim okrugao, polukuglast i na kraju otvoren ali bez ispupćenja na sedini, mesnat; prekriven je debelom smeđom kožicom koja je raspucana na široke pravilne krpe; središte klobuka je tamnosmeđe i tvrdo.
  • Listići su gusti, slobodni, pomiješani s kraćima, bijeli; na pritisak prstom pocrvene, na kraju prljavosmeđi.
  • Stručak je visok od 10 do 15 centimetara, cilindričan, na dnu jako zadebljan, cjevasto šupalj, u pravilu bijel ili svijetlosmeđ, na kraju smeđ s uzdužnim vlakancina; vjenčić je opnast, bjelkast ili sivkast i može se pomicati po stručku gore-dolje kao i u velike sunčanice.
  • Meso je bijelo, na lom ili prerez nožem brzo mijenja boju u crvenkastosmeđu da bi na kraju postalo prljavosmeđe boje; miris i okus ugodni.
  • Spore su eliptično jajolike, bijele, 10 – 15 x 6 – 7 μm.

Kemijske reakcije

Meso s kalijevom lužinom postaje prljavobijelo, sa željeznim sulfatom svijetlozeleno, a s fenolanilinom se trenutno oboji u crveno, a zatim postane ljubičasto.

Stanište

Raste u listopadnim i crnogoričnim šumama, na terenima bogatim humusom, od ljeta do kraja jeseni.

Upotrebljivost

Kuštrava sunčanica je jestiva. Upotrebljava se samo klobuk jer je stručak žilav i tvrd (kao i kod velike sunčanice). [1]

Sličnosti

Razlikuje se od velike sunčanice po manjem rastu, po stručku koji je gladak, po mesu koje mijenja boju u crvenkastosmeđu i klobuku koji je vrlo široko krpast. Mogu se pronaći i drugi specimeni roda Lepiota koji mijenjaju boju mesa, na primjer Lepiota badhami Bk, ali ima vjenčić čvrsto zalijepljen na stručak. U novije vrijeme u literaturi se spominje vrlo slična otrovna vrsta Macrolepiota rhacodes var. hortensis Pilat. Od kuštrave sunčanice razlikuje se gotovo gomoljastom zadebljanju osnove stručka, svijetlije je boje i većeg je rasta. U okolici Zagreba prilično je česta. Prema tome, OPREZ!!!

Slike

Izvori

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Kuštrava sunčanica.