Kronologija raspada SFRJ

Kronologija raspada SFRJ

Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani. (Rasprava) Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore.

Kronologija raspada SFRJ

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Kronologija raspada SFRJ

Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta!

Kao početak raspada Jugoslavije se smatra smrt Josipa Broza Tita a smatra se da je završio proglašenjem neovisnosti Republike Kosovo.

Ovdje je vremenski prikaz događanja vezanih uz to.

1980.

Datum	Događaj
4. svibnja	Umire predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Predsjedništvo, sastavljeno od osam članova predstavnika svake od republika i dvije autonomne pokrajine (Vojvodina i Kosovo), preuzima vlast u državi. Deveto mjesto zauzima predsjednik Saveza komunista Jugoslavije.
10. lipnja	Skupina od šezdesetak pisaca, pjesnika i javnih intelektualaca u Sloveniji potpisuje peticiju tražeći prostor za svoje intelektualne rasprave, koji bi ujedno uključio i pravo na političko kritiziranje. Peticijom također izražavaju želju za uspostavu neovisnog časopisa koji bi se bavio intelektualnim raspravama.
1. listopada	Pet slovenskih intelektualaca pokreće peticiju na razini cijele države za poništenje Člana 133 jugoslavenskog kriminalnog zakona koji omogućava krivično gonjenje osoba koji javno izražavaju nezadovoljstvo vladavinom (režimom).

1981.

Datum	Događaj
11. ožujka	Početak prosvjeda na Kosovu na kojima se traži proglašenje Kosova ravnopravnom i sastavnom republikom unutar SFRJ, za razliku od autonomne pokrajine unutar sastava Socijalističke republike Srbije.
1. travnja	Između 5000 i 25000 prosvjednika albanske nacionalnosti traže proglašenje Kosova republikom.
2. travnja	Predsjedništvo SFRJ šalje postrojbe specijalne policije s ciljem suzbijanja prosvjeda na Kosovu i proglašava izvanredno stanje koje traje tjedan dana.
3. travnja	Kraj demonstracija na Kosovu. Ishod: 9 mrtvih i više od 250 ozlijeđenih.

1982.

Datum	Događaj
2. veljače	Rock i punk koncert s ciljem potpore poljskog pokreta Solidarnosti održan je u Ljubljani.
svibanj	Časopis Nova revija pokrenut je u Ljubljani. Ovaj događaj označen je kao početak postepene demokratizacije Slovenije.

1983.

Datum	Događaj
12. travnja	Episkopi Srpske pravoslavne crkve potpisuju peticiju protiv progona Srba na Kosovu.
lipanj - kolovoz	Alija Izetbegović uhićen od strane komunista i osuđen pred sudom u Sarajevu zbog svojih spisa u kojima je pisao da je došlo vrijeme da svi Muslimani svijeta ustanu i dožive preporod. Iako je njegov rad bio teorijske naravi svejedno je osuđen na 14 godina robije. U zatvoru je bio 5 godina.

1984.

Datum	Događaj
1. siječnja	Skupina od 26 slovenskih intelektualaca i javnih ličnosti zahtijeva promjenu jugoslavenskog ustava u smislu zaštite slobode govora i javnog okupljanja. Neki od sudionika bili su: Rastko Močnik, Alenka Puhar, Gregor Tomc, Ivo Urbančič, Pero Lovšin i Dane Zajc.
14. ožujka	Stav SAD-a prema Jugoslaviji promjenjen je uredbom odluke 133 Nacionalne sigurnosti, no ništa se bitno nije promijenilo u odnosu na 1982. godinu kada je situacija u Jugoslaviji okarakterizirana kao "tiha revolucija" u komunističkim državama.

1985.

Datum	Događaj
1. svibnja	Kao odgovor na pojavu "albanskog nacionalizma" dolazi do rasta srpskog nacionalizma koji poziva na zaštitu "ugroženih" Srba na Kosovu. Borbeni krik tih poziva će postati navodno silovanje (žrtva kao i istražitelji je pričala i o samoozljeđivanju i o silovanju) bocom kosovskog srbina Đorđe Martinovića, od strane Albanaca. Martinovićeva verzija priče je bila da je bio silovan od strane albanskih nacionalista. Njegova izjava izazvat će bučan prosvjed nacionalista u Srbiji.
25. svibnja	Srpska akademija znanosti i umjetnosti, kao strateški program srpske inteligencije odlučuje donijeti memorandum koji bi trebao odrediti smjer rješenja srpskog pitanja unutar SFR Jugoslavije.
20. srpnja	Predsjedništvo SFRJ-a prihvaća zahtjev Milana Kučana u kojem se navodi da srpski narod nema potpuno ostvareno pravo stvoriti vlastitu državu zbog dvije autonomne pokrajine (SAP Kosovo i SAP Vojvodina) koje se nalaze u sastavu SR Srbije
rujan	Povjesničar Joško Šavli i filolog Matej Bor objavljuju Venetsku teoriju prema kojoj Slovenci nisu Južni Slaveni. Teorija koja je sama po sebi imala anti-jugoslavensku konotaciju stekla je veliku popularnost u Sloveniji. Nakon raspada Jugoslavije i kasnije u poslijeratnoj Sloveniji teorija nije imala neki posebni značaj.

1986.

Datum	Događaj
travanj	12. kongres Saveza komunističke omladine Slovenije (SKO Slovenija) donosi rezoluciju koja podržava ljudska prava, prava homosekualaca, kao i pacifističke pokrete u Sloveniji. Rezolucijom se također traži i sloboda govora, javnog okupljanja i intelektualnog djelovanja. Zbog zahtjeva za ostvarivanje prava individualca na odbijanje služenja vojnog roka dolazi do idejnog sukoba s Jugoslavenskom narodnom armijom.
28. svibnja	Slobodan Milošević izabran je na mjesto predsjednika Saveza komunista Srbije.
24. i 25. rujna	Dnevnik Večernje novosti objavljuje memorandum SANU u dva nastavka. Neki od ljudi zaduženi za izradu memoranduma bili su Vasilije Krestić i Dobrica Ćosić.
25. rujna	Predsjednik Srbije Ivan Stambolić oštro kritizira memorandum, izjavljujući: "Memorandum je smrtonosni, šovinistički, ratni manifest za srpske komesare". Memorandum je imao izravan utjecaj na Slobodana Miloševića koji je ideje izložene u memorandumu pokušao provesti u djelo.

Nedovršeni članak Kronologija raspada SFRJ koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.