Kritika komunizma može se široko podijeliti u dvije kategorije: jednu koja se bavi praktičnim aspektima komunističkih država u 20. stoljeću,[1] i drugom koja se bavi komunističkom politikom i teorijom.[2] Autori koji kritiziraju komunizam obično se protive i komunističkim idejama i povijesnim politikama, mada se obično fokusiraju na jedan ili drugi aspekt u svojim tekstovima.
Neki anti-komunisti tvrde da je komunistička teorija direktno odgovorna za probleme komunizma 20. stoljeća, dok drugi odvajaju teoriju od prakse tvrdeći da i jedna i druga imaju svojih nedostataka. Dio komunista brani i teoriju i praksu, dok jedan dio njih tvrdi da se povjesna praksa više iili manje udaljila od komunističkih ideja.
Neka osoba se može slagati s komunističkim idejama ali ne i s politikama koje primjenjuju komunističke države (ovakav način razmišljanja je sasvim uobičajen među trockistima), ili puno rjeđe netko se može slagati s politikama komunističkih država ali ne i s komunističkim idejama.
O pomenutim kategorije koje kritiziraju komunizam diskutira se u odvojenim člancima:
- Kritika vladavine komunističke partije se bavi kritikom praktičnih politika implementiranih u vladajuće strukture komunističkih država u 20. stoljeću koje slijede ideologiju marksizma i lenjinizma
- Kritika marksizma se bavi kritikom markstističke teorije.
Kritika vladavine komunističke partije
Djelovanje komunističkih država bilo je predmetom kritike širom političkog spektra.[3] Prema kritičarima vladavina komunističkih partija vodi u totalitarizam, političku represiju, ograničenja ljudskih prava, loše gospodarske rezultate, te u kulturnu i umjetničku cenzuru.[3][4] Zapadnjački kritičari komunističke vlasti također su utemeljeni u kritici samog socijalizma: Friedrich Hayek i Milton Friedman tvrdili su kako su državno vlasništvo i komandna ekonomija koje karakteriziraju komunističku vlast sovjetskog stila odgovorni za gospodarsku stagnaciju i ekonomiju nestašice koja pojedince ne potiče na povećanje produktivnosti, niti na poduzetničko djelovanje.[5] [6] [7] [8] [9] Vladajuće komunističke partije također su se suočavale s učestalom disidencijom.[10]
Kritičari su također uočili jazove između službene politike jednakosti i gospodarske pravde, i stvarnosti u kojoj je dolazilo do pojave nove društvene klase (nomenklatura) koja je napredovala na račun ostatka stanovništva. Među poznatijim kritičarima ovog društvenog sloja bili su, između ostalih, Vaclav Havel, Aleksandar Solženjicin i Milovan Đilas.[11][12][13] Velik dio kritike dolazi od strane antistaljinističkih ljevičara i drugih socijalista.[14][15][16][17]
O društveno-ekonomskoj naravi vladavine komunističkih partija vodilo se mnogo rasprava pri čemu je takva vlast okarakterizirana oblikom birokratskog kolektivizma, državnog kapitalizma, državnog socijalizma ili jedinstvenog načina proizvodnje.[18][19][20][21]
Literatura
- Bosteels, Bruno. The actuality of communism (Verso Books, 2014.)
- Blackmer, Donald LM, and Sidney Tarrow, eds. Communism in Italy and France (Princeton University Press, 2015.)
- Priestland, David. The Red Flag: A History of Communism (Grove Press, 2009.)
- Resnick, Stephen A., and Richard D. Wolff. Class theory and history: Capitalism and communism in the USSR (Routledge, 2013.)
- Taras, Raymond C. The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015.)
Izvori
- ↑ Bruno Bosteels, The actuality of communism (Verso Books, 2014)
- ↑ Raymond C. Taras, The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015).
- ↑ 3,0 3,1 "Criticisms of Communist Party Rule". Philosophybasics. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. ožujak 2018.. https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html Pristupljeno 10. ožujak 2018.
- ↑ Krieger, Joel Krieger (2001). Communist Party States. Oxford Reference. doi:10.1093/acref/9780195117394.001.0001. ISBN 9780195117394. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. ožujak 2018.. http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1 Pristupljeno 10. ožujak 2018.
- ↑ Von Mises, Ludwig (1990). Economic calculation in the Socialist Commonwealth. Mises Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. rujan 2019.. https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf Pristupljeno 11. studeni 2019.
- ↑ Hayek, Friedrich (1935). "The Nature and History of the Problem"; "The Present State of the Debate". Collectivist Economic Planning. pp. 1–40, 201–243.
- ↑ Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E., ed. (1987). The New Palgrave Dictionary of Economics Online. Palgrave Macmillan. Retrieved 2 February 2013. doi:10.1057/9780230226203.1570.
- ↑ Biddle, Jeff; Samuels, Warren; Davis, John (2006). A Companion to the History of Economic Thought, Wiley-Blackwell. p. 319. "What became known as the socialist calculation debate started when von Mises (1935 [1920]) launched a critique of socialism".
- ↑ Levy, David M.; Peart, Sandra J. (2008). "Socialist calculation debate". The New Palgrave Dictionary of Economics. Second Edition. Palgrave Macmillan. ISBN 978-0333786765.
- ↑ Pollack, Detlef; Wielgohs, Jan. "Dissent and Opposition in Communist Eastern Europe". European University Viadrina. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. ožujak 2018.. https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf Pristupljeno 10. ožujak 2018.
- ↑ Đilas, Milovan (1983). The New Class: An Analysis of the Communist System (paperback ed.). San Diego: Harcourt Brace Jovanovich. ISBN 0-15-665489-X
- ↑ Đilas, Milovan (1969). The Unperfect Society: Beyond the New Class. New York City: Harcourt, Brace & World. ISBN 0-15-693125-7
- ↑ Đilas, Milovan (1998). Fall of the New Class: A History of Communism's Self-Destruction (hardcover ed.). Alfred A. Knopf. ISBN 0-679-43325-2
- ↑ Chomsky, Noam (Spring/Summer 1986). "The Soviet Union Versus Socialism." Our Generation. Retrieved 10 June 2020 – via Chomsky.info.
- ↑ Howard, M. C.; King J. E. King (2001). "'State Capitalism' in the Soviet Union". History of Economics Review. 34 (1): 110–126. DOI:10.1080/10370196.2001.11733360 .
- ↑ Wolff, Richard D. (27 June 2015). "Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees". Truthout. Retrieved 29 January 2020.
- ↑ Robinson, Nathan J. (28. listopad 2017.). "How to Be a Socialist without Being an Apologist for the Atrocities of Communist Regimes". https://www.currentaffairs.org/2017/10/how-to-be-a-socialist-without-being-an-apologist-for-the-atrocities-of-communist-regimes Pristupljeno 8. rujan 2020.
- ↑ Andrai, Charles F. (1994). Comparative Political Systems: Policy Performance and Social Change. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 140.
- ↑ Sandle, Mark (1999). A Short History of Soviet Socialism. London: UCL Press. pp. 265–266. DOI:10.4324/9780203500279 . ISBN 9781857283556.
- ↑ John Morgan, W. (2001). "Marxism–Leninism: The Ideology of Twentieth-Century Communism". In Wright, James D., ed. International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences (2nd ed.). Oxford: Elsevier. pp. 657–662.
- ↑ Smith, S. A. (2014). The Oxford Handbook of the History of Communism. Oxford: Oxford University Press. p. 126. ISBN 9780191667527. "The 1936 Constitution described the Soviet Union for the first time as a 'socialist society', rhetorically fulfilling the aim of building socialism in one country, as Stalin had promised."
| ||||||||||||||||||||