Kritika komunizma

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kritika komunizma može se široko podijeliti u dvije kategorije: jednu koja se bavi praktičnim aspektima komunističkih država u 20. stoljeću,[1] i drugom koja se bavi komunističkom politikom i teorijom.[2] Autori koji kritiziraju komunizam obično se protive i komunističkim idejama i povijesnim politikama, mada se obično fokusiraju na jedan ili drugi aspekt u svojim tekstovima.

Neki anti-komunisti tvrde da je komunistička teorija direktno odgovorna za probleme komunizma 20. stoljeća, dok drugi odvajaju teoriju od prakse tvrdeći da i jedna i druga imaju svojih nedostataka. Dio komunista brani i teoriju i praksu, dok jedan dio njih tvrdi da se povjesna praksa više iili manje udaljila od komunističkih ideja.

Neka osoba se može slagati s komunističkim idejama ali ne i s politikama koje primjenjuju komunističke države (ovakav način razmišljanja je sasvim uobičajen među trockistima), ili puno rjeđe netko se može slagati s politikama komunističkih država ali ne i s komunističkim idejama.

O pomenutim kategorije koje kritiziraju komunizam diskutira se u odvojenim člancima:

  • Kritika vladavine komunističke partije se bavi kritikom praktičnih politika implementiranih u vladajuće strukture komunističkih država u 20. stoljeću koje slijede ideologiju marksizma i lenjinizma
  • Kritika marksizma se bavi kritikom markstističke teorije.

Kritika vladavine komunističke partije

Djelovanje komunističkih država bilo je predmetom kritike širom političkog spektra.[3] Prema kritičarima vladavina komunističkih partija vodi u totalitarizam, političku represiju, ograničenja ljudskih prava, loše gospodarske rezultate, te u kulturnu i umjetničku cenzuru.[3][4] Zapadnjački kritičari komunističke vlasti također su utemeljeni u kritici samog socijalizma: Friedrich Hayek i Milton Friedman tvrdili su kako su državno vlasništvo i komandna ekonomija koje karakteriziraju komunističku vlast sovjetskog stila odgovorni za gospodarsku stagnaciju i ekonomiju nestašice koja pojedince ne potiče na povećanje produktivnosti, niti na poduzetničko djelovanje.[5] [6] [7] [8] [9] Vladajuće komunističke partije također su se suočavale s učestalom disidencijom.[10]

Kritičari su također uočili jazove između službene politike jednakosti i gospodarske pravde, i stvarnosti u kojoj je dolazilo do pojave nove društvene klase (nomenklatura) koja je napredovala na račun ostatka stanovništva. Među poznatijim kritičarima ovog društvenog sloja bili su, između ostalih, Vaclav Havel, Aleksandar Solženjicin i Milovan Đilas.[11][12][13] Velik dio kritike dolazi od strane antistaljinističkih ljevičara i drugih socijalista.[14][15][16][17]

O društveno-ekonomskoj naravi vladavine komunističkih partija vodilo se mnogo rasprava pri čemu je takva vlast okarakterizirana oblikom birokratskog kolektivizma, državnog kapitalizma, državnog socijalizma ili jedinstvenog načina proizvodnje.[18][19][20][21]

Literatura

  • Bosteels, Bruno. The actuality of communism (Verso Books, 2014.)
  • Blackmer, Donald LM, and Sidney Tarrow, eds. Communism in Italy and France (Princeton University Press, 2015.)
  • Priestland, David. The Red Flag: A History of Communism (Grove Press, 2009.)
  • Resnick, Stephen A., and Richard D. Wolff. Class theory and history: Capitalism and communism in the USSR (Routledge, 2013.)
  • Taras, Raymond C. The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015.)

Izvori

  1. Bruno Bosteels, The actuality of communism (Verso Books, 2014)
  2. Raymond C. Taras, The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015).
  3. 3,0 3,1 . Criticisms of Communist Party Rule (pristupljeno 10 March 2018) ID: criticisms_of_communist_party_rule.
  4. Krieger, Joel Krieger (2001). Communist Party States DOI: 10.1093/acref/9780195117394.001.0001.
  5. • Nepoznat parametar: last
    • Nepoznat parametar: archive-date
    • Nepoznat parametar: author-link
    • Nepoznat parametar: first
    • Nepoznat parametar: url-status
    • Nepoznat parametar: archive-url
  6. Hayek, Friedrich (1935). "The Nature and History of the Problem"; "The Present State of the Debate". Collectivist Economic Planning. pp. 1–40, 201–243.
  7. Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E., ed. (1987). The New Palgrave Dictionary of Economics Online. Palgrave Macmillan. Retrieved 2 February 2013. doi:10.1057/9780230226203.1570.
  8. Biddle, Jeff; Samuels, Warren; Davis, John (2006). A Companion to the History of Economic Thought, Wiley-Blackwell. p. 319. "What became known as the socialist calculation debate started when von Mises (1935 [1920]) launched a critique of socialism".
  9. Levy, David M.; Peart, Sandra J. (2008). "Socialist calculation debate". The New Palgrave Dictionary of Economics. Second Edition. Palgrave Macmillan. ISBN 978-0333786765.
  10. . Dissent and Opposition in Communist Eastern Europe (pristupljeno 10 March 2018) ID: dissent_and_opposition_in_communist_eastern_europe.
  11. • Nepoznat parametar: last
    • Nepoznat parametar: orig-year
    • Nepoznat parametar: first
    • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
    • Parametar location nije dopušten u klasi web
    • Parametar edition nije dopušten u klasi web
  12. • Nepoznat parametar: last
    • Nepoznat parametar: translator-last
    • Nepoznat parametar: first
    • Nepoznat parametar: translator-first
    • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
    • Parametar location nije dopušten u klasi web
  13. • Nepoznat parametar: first
    • Nepoznat parametar: last
    • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
    • Parametar edition nije dopušten u klasi web
  14. Chomsky, Noam (Spring/Summer 1986). "The Soviet Union Versus Socialism." Our Generation. Retrieved 10 June 2020 – via Chomsky.info.
  15. Howard, M. C.; King J. E. King (2001). "'State Capitalism' in the Soviet Union". History of Economics Review. 34 (1): 110–126. DOI:10.1080/10370196.2001.11733360 .
  16. Wolff, Richard D. (27 June 2015). "Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees". Truthout. Retrieved 29 January 2020.
  17. Robinson, Nathan J. (28 October 2017). How to Be a Socialist without Being an Apologist for the Atrocities of Communist Regimes, Current Affairs (pristupljeno 8 September 2020) ID: robinson-how_to_be_a_socialist_without_being_an_apologist_for_the_atrocities_of_communist_regimes.
  18. Andrai, Charles F. (1994). Comparative Political Systems: Policy Performance and Social Change. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 140.
  19. Sandle, Mark (1999). A Short History of Soviet Socialism. London: UCL Press. pp. 265–266. DOI:10.4324/9780203500279 . ISBN 9781857283556.
  20. John Morgan, W. (2001). "Marxism–Leninism: The Ideology of Twentieth-Century Communism". In Wright, James D., ed. International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences (2nd ed.). Oxford: Elsevier. pp. 657–662.
  21. Smith, S. A. (2014). The Oxford Handbook of the History of Communism. Oxford: Oxford University Press. p. 126. ISBN 9780191667527. "The 1936 Constitution described the Soviet Union for the first time as a 'socialist society', rhetorically fulfilling the aim of building socialism in one country, as Stalin had promised."