 |
Ovaj članak ili odjeljak izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava) Molimo vašu pomoć kod poboljšavanja ovog članka, uklanjanja netočnih prijevoda i konstrukcija. (pomoć) Ne uklanjajte sami ovaj predložak. Prepustite to administratorima.
|
Kritična svijest, savjest ili pt. conscientização na portugalskom jeziku, popularni je obrazovni i društveni koncept koji je razvio brazilski pedagog i teoretičar obrazovanja Paulo Freire, utemeljen na post-marksističkoj kritičkoj teoriji. Kritička svijest usredotočena je na postizanje dubinskog razumijevanja svijeta, dopuštajući percepciju i izlaganje društvenih i političkih kontradikcija. Kritička svijest također uključuje poduzimanje akcija protiv tlačiteljskih elemenata u životu koji su osvijetljeni tim razumijevanjem. [1]
Kovanica
Engleski izraz "conscientization" je prijevod portugalskog pojma pt. conscientização , što se također prevodi kao " podizanje svijesti " i "kritička svijest". Taj je izraz popularizirao brazilski pedagog, aktivist i teoretičar Paulo Freire u svom radu iz 1970. godine Pedagogija potlačenih . Freire je podučavao siromašne i nepismene članove brazilskog društva da čitaju u vrijeme kada je pismenost bila uvjet za pravo glasa, a diktatori su vladali mnogim južnoameričkim zemljama. Pojam izvorno potječe od novčića Frantza Fanona francuskog izraza, fr. conscienciser , u svojoj knjizi iz 1952., Black Skins, White Masks .
Pregled
Paulo Freire definira kritičku svijest kao sposobnost "intervenirati u stvarnost kako bi je promijenio". [2] Kritička svijest prolazi kroz identifikaciju "generativnih tema", koje Freire identificira kao "ikoničke prikaze koji imaju snažan emocionalni utjecaj u svakodnevnom životu učenika." Na taj način individualna svijest pomaže okončati " kulturu tišine " u kojoj društveno obespravljeni internaliziraju negativne predodžbe o sebi, stvorene i propagirane od strane tlačitelja u situacijama krajnjeg siromaštva. Oslobađanje učenika od ove mimikrije moćnog i bratoubilačkog nasilja koje iz toga proizlazi, glavni je cilj kritičke svijesti. Kritička svijest je temeljni aspekt Freireovog koncepta popularnog obrazovanja .
Arlene Goldbard, autorica na temu kulturnog razvoja zajednice, smatra da je koncept savjesti temelj kulturnog razvoja zajednice. Iz glosara knjige Goldbard iz 2006. godine <i id="mwKA">Nova kreativna zajednica.</i> : "Svijest je proces u tijeku kojim se učenik kreće prema kritičkoj svijesti. Ovaj proces je srce oslobađajućeg obrazovanja. Ona se razlikuje od "podizanja svijesti" u tome što potonje može uključivati prijenos unaprijed odabranog znanja. Savjesnost znači upustiti se u praksu u kojoj čovjek odražava i poduzima akcije na svojoj društvenoj stvarnosti kako bi probio prevladavajuće mitologije i dosegao nove razine svijesti - posebice, svijest o ugnjetavanju, biti "objekt" volje drugih a ne sebe - određivanje "subjekta". Proces svjesnosti uključuje identificiranje proturječja u iskustvu kroz dijalog i uključivanje u proces mijenjanja svijeta. [3]
Povijest primjene
Stari Grci su najprije identificirali bit kritičke svijesti kada su filozofi ohrabrili svoje učenike da razviju "impuls i spremnost da se povuku od čovječanstva i prirode ... [i] da bi ih učinili objektima misli i kritike, te da traže njihovo značenje. i značaj. [4] Freire u svojim knjigama Pedagogija potlačenih [5] i Obrazovanju za kritičku svijest [2] objašnjava kritičku svijest kao sociopolitički edukativni alat koji uključuje učenike u propitivanje prirode njihove povijesne i društvene situacije, koju je Freire nazvao "čitanjem svijeta" ”. Cilj kritičke svijesti, prema Freireu, trebao bi djelovati kao subjekt u stvaranju demokratskog društva. U obrazovanju Freire podrazumijeva međugeneracijsku jednakost među učenicima i nastavnicima u kojoj oba uče, i jedno i drugo, i odražavaju i oba sudjeluju u stvaranju značenja . Koristeći tu ideju i opisujući postojeće metode podučavanja kao što su homogenizacija i standardizacija u fazi zaključavanja, predlažu se alternativni pristupi, kao što je Sudburyjev model demokratskih obrazovnih škola, alternativni pristup u kojem se djeca, uživajući u osobnoj slobodi, potiču na osobnu odgovornost za svoje postupke., učiti vlastitim tempom umjesto da slijede prethodno nametnuti kronološki utemeljeni kurikulum. [6] [7] [8] U sličnom obliku učenici uče sve predmete, tehnike i vještine u tim školama. Osoblje je manji akter, "učitelj" je savjetnik i pomaže samo kada ga se pita. [9] [10] Sudburyjev model demokratskih obrazovnih škola tvrdi da se vrijednosti, socijalna pravda, kritička svijest, međugeneracijska jednakost i uključena politička svijest moraju naučiti kroz iskustvo, [11] [12] [13] [14] kako je Aristotel rekao: "Za stvari koje za moramo naučiti prije nego što ih možemo učiniti, učimo ih radeći ih. " [15]
Preuzimajući Freireovu definiciju kritičke svijesti, Joe L. Kincheloe proširio je definiciju koncepta u svom radu na postformalizmu. U Kincheloeovoj formulaciji postformalizam povezuje spoznaju s kritičkim teorijskim pitanjima moći i socijalne pravde. U tom kontekstu Kincheloe konstruira kritičku teoriju spoznaje koja istražuje pitanja značenja, emancipacije naspram ideološkog natpisa, te posebnu usmjerenost na društveno-političku konstrukciju sebe. Imajući to u vidu, Kincheloeova postformalna kritička svijest uključuje pitanja svrhe, pitanja ljudskog dostojanstva, slobode, autoriteta, rekonceptualiziranih pojmova razuma, intelektualne kvalitete i društvene odgovornosti. Postformalna kritička svijest potiče razgovor između kritičke pedagogije i širokog raspona društvenih, kulturnih, političkih, ekonomskih, psiholoških i filozofskih interesa. Kincheloe koristi ovaj "multilogički razgovor" kako bi oblikovao nove načine samosvijesti, učinkovitije oblike društvenog, političkog i pedagoškog djelovanja, i elastični model evolutivne kritičke svijesti (Kincheloe i Steinberg, 1993; Kincheloe, 1999; Kincheloe, 2006).
Freireov razvoj kritičke svijesti proširen je u nekoliko akademskih disciplina i uobičajenih primjena. [16] Suradnja u javnoj zdravstvenoj zajednici usmjerena je na prevenciju HIV-a za žene, [17] ulogu kritičke svijesti u obrazovanju odraslih [18] i učinak pritiska vršnjaka na pušače cigareta [19] političke svijesti .
Vidi također
- Obrazovanje odraslih
- Pismenost odraslih
- Klasna svijest
- Kritička pedagogija
- Politika identiteta
- Psihologija oslobođenja
- Popularno obrazovanje
- Praksa
- Praxisova intervencija
- Podučavanje za socijalnu pravdu
Reference
- ↑ Mustakova-Possardt, M (2003) "Is there a roadmap to critical consciousness? Critical Consciousness: A Study of Morality in Global, Historical Context." One Country. 15(2).
- ↑ 2,0 2,1 Freire, P. (2005) Education for Critical Consciousness. New York: Continuum International Publishing Group.
- ↑ Creative Communication New Village Press.
- ↑ Thorton, B. "Critical Consciousness and Liberal Education" in Watson, B. (2006) Civic Education And Culture.
- ↑ Freire, P. (1970) Pedagogy of the Oppressed. New York: Continuum.
- ↑ Greenberg, D. (1992). "Special Education" -- A noble Cause Sacrificed to Standardization, Education in America -- A View from Sudbury Valley.
- ↑ Greenberg, D. (1992). "Special Education" -- A Noble Cause Run Amok, Education in America -- A View from Sudbury Valley.
- ↑ Greenberg, D. (1987). Chapter 1, And 'Rithmetic, Free at Last -- The Sudbury Valley School,.
- ↑ Greenberg, D. (1987), Chapter 19, Learning, Free at Last -- The Sudbury Valley School.
- ↑ Greenberg, H. (1987). The Art of Doing Nothing, The Sudbury Valley School Experience. Accessed November 29, 2008.
- ↑ Greenberg, D. (1992). 'Ethics' is a Course Taught By Life Experience, Education in America - A View from Sudbury Valley.
- ↑ Greenberg, D. (1987). Teaching Justice Through Experience, The Sudbury Valley School Experience.
- ↑ Greenberg, D. (1987). Chapter 35, With Liberty and Justice for All, Free at Last -- The Sudbury Valley School. Accessed November 29, 2008.
- ↑ Greenberg, D. (1992). Democracy Must be Experienced to be Learned, Education in America - A View from Sudbury Valley.
- ↑ Bynum, W.F. and Porter, R. (eds) (2005). Oxford Dictionary of Scientific Quotations. Oxford University Press. 21:9.
- ↑ Adelson, L (1987) "Contemporary Critical Consciousness: Peter Sloterdijk, Oskar Negt/Alexander Kluge, and the 'New Subjectivity'." German Studies Review. 10(1); pp. 57-68.
- ↑ Champeau, D. & Shaw, S. (2002) "Power, empowerment, and critical consciousness in community collaboration: Lessons from an advisory panel for an HIV awareness media campaign for women." Women Health. 36(3):31-50.
- ↑ Taylor, E., Tisdell, E. & Stone Hanley, M. (2000) The Role of Positionality in Teaching for Critical Consciousness: Implications for Adult Education. Paper presented at the 2000 Adult Education Research Conference in Vancouver, British Columbia.
- ↑ Zucker, A., Stewart, A., Pomerleau, C. & Boyd, C. (2005) "Resisting Gendered Smoking Pressures: Critical Consciousness as a Correlate of Women's Smoking Status," Behavioral Science. 53(3-4); 261-272.
Daljnje čitanje
- Paulo Freire
- "Educacao como pratica da liberdade, Paz e Terra" (Rio de Janeiro, Brazil) (1967) prijevod Myre Bergman Ramos objavljen kao "Obrazovanje i praksa slobode" u obrazovanju za kritičku svijest, Seabury, 1973.
- "Proširenje o komunikaciji?" , Institut za reformu poljoprivrede (Santiago) (1969) prijevod Louise Bigwood i Margaret Marshall objavljen kao "produžetak ili komunikacija", u obrazovanju za kritičku svijest, Seabury, 1973.
- "Obrazovanje za kritičku svijest" (uključuje "Obrazovanje kao praksa slobode" i "Proširenje ili komunikacija"), Seabury, 1973., objavljeno u Engleskoj kao Zadruga za izdavaštvo, praksa slobode, pisci i čitatelji, 1976.
- Thomas, P. i J. Kincheloe "Čitanje, pisanje i razmišljanje: postformalne osnove". Rotterdam, Sense Publishers, 2006.
- Kincheloe, J. i S. Steinberg "Pokusni opis postformalnog razmišljanja: kritičko sučeljavanje s kognitivnom teorijom". Harvardski obrazovni pregled, 63.2 (jesen 1993.), str. 296-320.
- Kincheloe, J. "Trouble Ahead, Trohind Behind: Utemeljenje post-formalne kritike obrazovne psihologije", u J. Kincheloe, S. Steinberg, i P. Hinchey, "Postformal Reader: spoznaja i obrazovanje. NY: Falmer, 1999.
- Kirylo, James D. Paulo Freire: Čovjek iz Recifea . New York: Peter Lang, 2011.