Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Krednjaci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Krednjaci
Živuća Ammonia tepida pod mikroskopom s faznim kontrastom
Živuća Ammonia tepida pod mikroskopom s faznim kontrastom
Raspon fosila kambrij - sadašnjost
Sistematika
Carstvo: Chromista
Podcarstvo: Harosa
Infracarstvo: Rhizaria
Koljeno: Foraminifera
Razredi
Globothalamea

Monothalamea
Tubothalamea
incertae sedis

Krednjaci (prema: "kreda") (lat.: Foraminifera) su koljeno kromista klasificirani u danas nepriznatom razredu korjenonožaca (Rhizopoda).[1], a danas infrarazredu Rhizaria.[2]

Opis

Duljina im je od 20 μm do 15 cm (numuliti). Tijelo im je u kućici (ljušturi), koja je najčešće od vapnenca, a može biti ravna, stožasta, spiralna, obično s više komorica (politalamni oblici) s mnogim otvorima (foramina), iz kojih izlaze lažne nožice (pseudopodiji) u obliku dugačkih niti. Razmnažaju se izmjenom nespolne i spolne generacije. Većinom žive na dnu mora, a manji broj vrsta živi pučinski u planktonskim zajednicama. Najčešći su oblici kuglasta šupljikara (Globigerina bulloides) i Biloculina simplex. Kućice uginulih životinja padaju na morsko dno i tijekom duga razdoblja nagomilaju se i tvore debele naslage vapnenca. Tako se na obalama Sredozemnoga mora i u nekim područjima Sahare nalaze debele naslage vapnenca iz tercijara, koji se sastoje od krupnih ljušturica (do 15 cm) fosilnih numulita (Nummulites). Jedan je drugi fosilni rod (Fusulina) bio obilan u karbonu. Dno Atlantskog oceana pretežito se sastoji od globigerinskoga mulja, u kojem krednjaci (uglavnom globigerina) tvore 75% ukupne mase.

Galerija

Krednjaci kroz mikroskop:

Literatura

  1. Krednjaci u Hrvatskoj enciklopediji. Pristupljeno, 15. travnja 2014.
  2. WoRMS