Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa

Ljudevit Gaj

Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov ^↓(1) je pravopisno i slovopisno djelo Ljudevita Gaja, tiskano u Budimu 1830. godine dvojezično, na hrvatskome i njemačkom jeziku, u komu nudi slovopisna rješenja po uzoru na Husovu češku abecedu. Potaknut primjerom i nastojanjima Vitezovića, nastoji za svaki fonem u hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkoga pisma.

Povijest

Gaj je djelo napisao pod naslovom Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaña, poleg mudrol̃ubneh, narodneh i prigospodarneh temel̃ov i zrokov rabeći slova s nadslovnim dijakritičnim znacima u obliku tilde (˜), te je djelo pod tim naslovom dobilo odobrenje cenzora za objavljivanje. Kako u tiskari nisu imali sve potrebne nadslovke djelo je tiskano s djelomično upotrijebljenim tildama (u slovima: c͂, z͂, s͂, n͂, g͂, t̃), kvačicama (u slovima ľ i ď) te i kvačicama i tildama u slučaju slova n͂ (ñ) odnosno ň.

Gajeva abeceda

Današnji slovored	MFA	Rukopis Kratke osnove	Tiskana Kratka osnova	Pravopisz (1835.)
A, a	/a/	A, a	A, a	A, a
B, b	/b/	B, b	B, b	B, b
C, c	/ts/	C, c	C, c	C, c
Č, č	/tʃ/	C̃, c͂	C̃, c͂	Č, č
Ć, ć	/tɕ/	T̃, t̃	T̃, t̃	Tȷ́, tȷ́ (ali i Ć, ć)
D, d	/d/	D, d	D, d	D, d
Dž, dž	/dʒ/	G̃, g͂	G̃, g͂	Gȷ́, gȷ́
Đ, đ	/dʑ/	D̃, d̃	Ď, ď	Dȷ́, dȷ́
E, e	/e/	E, e	E, e	E, e
F, f	/f/	F, f	F, f	F, f
G, g	/ɡ/	G, g	G, g	G, g
H, h	/x/	H, h	H, h	H, h
I, i	/i/	I, i	I, i	I, i
J, j	/j/	J, j	J, j	J, j
K, k	/k/	K, k	K, k	K, k
L, l	/l/	L, l	L, l	L, l
Lj, lj	/ʎ/	L̃, l̃	Ľ, ľ	Lȷ́, lȷ́
M, m	/m/	M, m	M, m	M, m
N, n	/n/	N, n	N, n	N, n
Nj, nj	/ɲ/	Ñ, n͂	Ñ, n͂, te Ň, ň	Nȷ́, nȷ́
O, o	/o/	O, o	O, o	O, o
P, p	/p/	P, p	P, p	P, p
R, r	/r/	R, r	R, r	R, r
S, s	/s/	S, s	S, s	S, s
Š, š	/ʃ/	S̃, s͂	S̃, s͂	Š, š
T, t	/t/	T, t	T, t	T, t
U, u	/u/	U, u	U, u	U, u
V, v	/ʋ/	V, v	V, v	V, v
Z, z	/z/	Z, z	Z, z	Z, z
Ž, ž	/ʒ/	Z̃, z͂	Z̃, z͂	Ž, ž

Poslije je Ljudevit Gaj zbog kompromisne politike odustao od svoje abecede i slovopisnoga rješenja za hrvatski jezik koje je najbolje ostvarivalo Vitezovićev ideal (jedan grafem za jedan fonem) inspiriran hrvatskim glagoljičkim pismom , te razvio Ilirsku abecedu, koja je bila temelj za današnju hrvatsku abecedu.

Napomene

• ^↑(1)  Standardni prikaz u wikipedijinom fontu (Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov) ne prikazuje slovo Ǐ (s kvačicom ˇ) na odgovarajući način, stoga se naslov navodi i u drugom fontu: Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov
• Rukopis Gajeve »Kratke osnove« nalazi se u spisima Gajeve ostavštine u U Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
• Zavinjeni nadslovak (krović) javlja se u tekstu u dva slučaja.

Literatura

• Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov, Budim, 1830.
• Nikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)
• Marija Zinka, Jasna Šego, Jelena Vignjević, Hrvatski jezik, jezično izražavanje i književnost III: udžbenik za treći razred četverogodišnjih strukovnih škola, 6. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 953-200-749-0, str. 90. i 91.
• Josip Vončina, Jezična baština: lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća, Književni krug, Split, 1988., ISBN 86-7397-011-3, str. 311. i 312.

Vidi još

• Hrvatski narodni preporod
• hrvatski jezik
• Hrvatski školski pravopis
• korienski pravopis
• Londonac
• Ljudevit Gaj
• Danica (časopis)

Vanjske poveznice

• Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2005.