Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov ↓(1) je pravopisno i slovopisno djelo Ljudevita Gaja, tiskano u Budimu 1830. godine dvojezično, na hrvatskome i njemačkom jeziku, u komu nudi slovopisna rješenja po uzoru na Husovu češku abecedu. Potaknut primjerom i nastojanjima Vitezovića, nastoji za svaki fonem u hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkoga pisma.
Povijest
Gaj je djelo napisao pod naslovom Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaña, poleg mudrol̃ubneh, narodneh i prigospodarneh temel̃ov i zrokov rabeći slova s nadslovnim dijakritičnim znacima u obliku tilde (˜), te je djelo pod tim naslovom dobilo odobrenje cenzora za objavljivanje. Kako u tiskari nisu imali sve potrebne nadslovke djelo je tiskano s djelomično upotrijebljenim tildama (u slovima: c͂, z͂, s͂, n͂, g͂, t̃), kvačicama (u slovima ľ i ď) te i kvačicama i tildama u slučaju slova n͂ (ñ) odnosno ň.
Gajeva abeceda
| Današnji slovored | MFA | Rukopis Kratke osnove | Tiskana Kratka osnova | Pravopisz (1835.) |
|---|---|---|---|---|
| A, a | /a/ | A, a | A, a | A, a |
| B, b | /b/ | B, b | B, b | B, b |
| C, c | /ts/ | C, c | C, c | C, c |
| Č, č | /tʃ/ | C̃, c͂ | C̃, c͂ | Č, č |
| Ć, ć[1] | /tɕ/ | T̃, t̃ | T̃, t̃ | Tȷ́, tȷ́ (ali i Ć, ć) |
| D, d | /d/ | D, d | D, d | D, d |
| Dž, dž[1] | /dʒ/ | G̃, g͂ | G̃, g͂ | Gȷ́, gȷ́ |
| Đ, đ | /dʑ/ | D̃, d̃ | Ď, ď | Dȷ́, dȷ́ |
| E, e | /e/ | E, e | E, e | E, e |
| F, f | /f/ | F, f | F, f | F, f |
| G, g | /ɡ/ | G, g | G, g | G, g |
| H, h | /x/ | H, h | H, h | H, h |
| I, i | /i/ | I, i | I, i | I, i |
| J, j | /j/ | J, j | J, j | J, j |
| K, k | /k/ | K, k | K, k | K, k |
| L, l | /l/ | L, l | L, l | L, l |
| Lj, lj | /ʎ/ | L̃, l̃ | Ľ, ľ | Lȷ́, lȷ́ |
| M, m | /m/ | M, m | M, m | M, m |
| N, n | /n/ | N, n | N, n | N, n |
| Nj, nj | /ɲ/ | Ñ, n͂ | Ñ, n͂, te Ň, ň |
Nȷ́, nȷ́ |
| O, o | /o/ | O, o | O, o | O, o |
| P, p | /p/ | P, p | P, p | P, p |
| R, r | /r/ | R, r | R, r | R, r |
| S, s | /s/ | S, s | S, s | S, s |
| Š, š | /ʃ/ | S̃, s͂ | S̃, s͂ | Š, š |
| T, t | /t/ | T, t | T, t | T, t |
| U, u | /u/ | U, u | U, u | U, u |
| V, v | /ʋ/ | V, v | V, v | V, v |
| Z, z | /z/ | Z, z | Z, z | Z, z |
| Ž, ž | /ʒ/ | Z̃, z͂ | Z̃, z͂ | Ž, ž |
Poslije je Ljudevit Gaj zbog kompromisne politike odustao od svoje abecede i slovopisnoga rješenja za hrvatski jezik koje je najbolje ostvarivalo Vitezovićev ideal (jedan grafem za jedan fonem) inspiriran hrvatskim glagoljičkim pismom , te razvio Ilirsku abecedu, koja je bila temelj za današnju hrvatsku abecedu.
Napomene
- ↑(1) Standardni prikaz u wikipedijinom fontu (Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov) ne prikazuje slovo Ǐ (s kvačicom ˇ) na odgovarajući način, stoga se naslov navodi i u drugom fontu: Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov
- Rukopis Gajeve »Kratke osnove« nalazi se u spisima Gajeve ostavštine u U Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
- Zavinjeni nadslovak (krović) javlja se u tekstu u dva slučaja.
Literatura
- Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov, Budim, 1830.
- Nikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)
- Marija Zinka, Jasna Šego, Jelena Vignjević, Hrvatski jezik, jezično izražavanje i književnost III: udžbenik za treći razred četverogodišnjih strukovnih škola, 6. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 953-200-749-0, str. 90. i 91.
- Josip Vončina, Jezična baština: lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća, Književni krug, Split, 1988., ISBN 86-7397-011-3, str. 311. i 312.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Nikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., podatak sa str. 265., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)
