Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kršćanski socijalizam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
 v • r • u 

Kršćanski socijalizam je naziv za društveno i političko učenje i pokrete koji zagovaraju strukturalnu primjenu kršćanskoga socijalnog načela, kombinirajući osnovne ciljeve socijalizma s vjerskim i moralnim kršćanskim naukom.

Nastao je kao ideja i pokret u Velikoj Britaniji krajem prve polovice 19. st., a njegovi su predstavnici John Malcolm Forbes Ludlow, Charles Kingsley, Thomas Hughes, John Frederick Denison Maurice i Frederick James Furnivall . U SAD-u su to bili Adin Ballou i Francis Bellamy, u Francuskoj Philippe-Joseph-Benjamin Buchez, a u Njemačkoj Adolf Stoecker, osnivatelj (1878.) Kršćanskosocijalne radničke stranke, poslije Kršćanske socijalne stranke, zabranjene 1893. U 20. st. u Latinskoj Americi uključuje tzv. teologiju oslobođenja.

U katoličanstvu, enciklika pape Lea XIII. Rerum novarum (1891.) bila je početak crkvenog učenja o socijalnim pitanjima, koje se je razvijalo tijekom 20. st. Ipak, enciklika odbacuje socijalizam, protiveći se "zajedništvu dobara", jer je protivno prirodnom ljudskom pravu na posjedovanje te bi uvelo zbrku i nered u društvu. Temeljno načelo uvijek mora biti "nepovrjedivost privatnog vlasništva". Promiče se svojevrstan korporatizam, utemeljen na socijalnoj solidarnosti među klasama, s poštovanjem potreba i prava svih. Socijalizam je Leo XIII. snažno kritizirao još i ranije, u enciklici Quod Apostolici Muneris (1878.). U enciklici Pija XI. Quadragesimo Anno (1931.) pak socijalisti su optuženi za namjeru uništenja građanskog društva te je kršćanski socijalizam zbog toga proglašen oksimoronom. U toj enciklici osuđen je i komunizam i socijalizam i jasno je rečeno da "nitko ne može biti dobar katolik i istinski socijalist u isto vrijeme".

Kršćanske socijalističke stranke

Nesocijalističke, konzervativne i demokršćanske stranke

Također pogledajte

Literatura