Kompleks hrvatske krivnje je kompleks krivnje odnosno kolektivna krivica koja se nameće hrvatskom narodu zbog događaja u prošlosti[1]kao: NDH[2] , Sabirni logor Jasenovac[3], prebacivanje zločina za vrijeme Domovinskog rata kao teret koji spada na cijeli hrvatski narod. Kompleks hrvatske krivnje je izraz iz političke psihologije za vrijeme SFRJ-a korišten, kako je Jure Krišto opisao, kao dio programiranog psihološkog terora s ciljem izazivanja osjećaja tjeskobe [4], no koristi se i danas od raznih strana kao na primjer u haškom sudu gdje se Republika Hrvatska opisuje kao zajednički zločinački pothvat. Ovim se sva počinjena nedjela koji su učinili pojedinci pripisuju cjelokupnom narodu i kao takvi oni se nikada ne brišu i nego se samo nagomilavaju, iz generaciju u generaciju. Ovim se pokušava spriječavati i omesti: misao, komunikacija, i djelovanje[5], te se također pokušavaju proizvesti inhibicije te stvoriti kompleks niže vrijednosti osoba hrvatskog podrijetla.[6]. Kompleks hrvatske krivnje nije jedinstven jer mnogi drugi narodi, nacije, i religije također su žrtve: recimo atribuiranje kolektivne krivnje Židovima za smrt Isusa Krista ili Nijemcima za sve što se događalo za vrijeme Drugog svjetskog rata, Katoličkoj crkvi za nedovoljno interveniranje protiv nacista i fašista za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Povezani članci
Vrela
- ↑ Miroslav VUJEVIĆ, NACIONALNA IDENTIFIKACIJA U HRVATSKOJ,Društvena istraživanja, Vol.16 No.3 (89) Lipanj 2007.,"Nacionalni preporod nije osvijestio nacionalni identitet, a život u jugoslavenskoj državi dogradio je kompleks hrvatske krivnje.Ustrojem samostalne nacionalne države ne prestaje potrebaza nacionalnom identifikacijom. Nakon ujedinjenja Italije Massimo d'Azeglio je izjavio: "Stvorili smo Italiju, a sad moramo stvoriti Talijane" (Hobsbawm, 1993., 50). Mi smo oslobodili hrvatski teritorij, ali se Hrvati nisu oslobodili od posljedica svoga povijesnog opterećenja. Domoljublje i rodoljublje treba osloboditi od negativnoga konotativnog značenja. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29694
- ↑ ŽIVOTOPIS DR. FRANJE TUĐMANA, "Baveći se znanstvenom analizom suvremene hrvatske povijesti, a posebice brojem jasenovačkih žrtava, te istodobno protiveći se nametanju kompleksa krivnje hrvatskomu narodu, zbog Nezavisne Države Hrvatske, vrlo je brzo postao trn u oku komunističkim vlastodršcima. 1967. godine izbačen je iz Saveza komunista, morao je napustiti Institut, uklonjen je sa Sveučilišta te umirovljen kad mu je bilo samo 45 godina.",http://www.hrt.hr/arhiv/99/12/11/HRT0004.html
- ↑ Ivan Miklenić, Zloporaba komemoracije , "...Naime, svima je poznato kako se s brojem jasenovačkih žrtava nemilice manipuliralo, da je stvoren i sustavno širen i podržavan jasenovački mit - govorilo se i pisalo o broju 700.000, pa čak i o brojci od milijun jasenovačkih žrtava (tako npr. Enciklopedija Jugoslavije iz 1960. godine tvrdi »broj jasenovačkih žrtava premašuje 700.000«) - s jasnim političkim ciljem da se hrvatskom narodu nametne kompleks krivnje, da se hrvatski narod tretira upravo kao genocidni narod. Znao je za tu manipulaciju i Tito pa nikada nije posjetio to stratište. Doista je čudno da Predsjednik Republike Hrvatske pobija u samom Jasenovcu očitu istinu o manipulaciji i istinu o dugovjekom pokušaju da se hrvatski narod prikaže kao genocidni narod. Takav postupak jednoga predsjednika neke države vjerojatno se još nikada nije dogodio niti će se dogoditi.", http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=14096
- ↑ Jure G Krišto, Katolička crkva u totalitarizmu: 1945.-1990., Naknada Globus 1997, str. 152
- ↑ Z. Franjković, Balkan u crnini, Mit o planiranom ratu i podjeli BiH u Karađorđevu, str. 86: «Ukratko mit o Karađorđevu je nužan iz najmanje tri razloga: -da Muslimani sačuvaju reputaciju jedine privilegirane žrtve, da ne postanu u očima svijeta agresor, kao i Srbi, te, na koncu, da posluži kao uvijek korisna poluga u pacificiranju Hrvata, i preko nabijanja kompleksa krivnje, sredstvom manipulacije za ostvarenje unitarne BiH, makar se toj ideji protivio sav hrvatski narod u tom protektoratu.»
- ↑ Miloradović, Anđelko, Pod globalnim šeširom: društva i države u tranziciji i globalizaciji, Centar za politološka ispitivanja, Zagreb, 2004, str 303, sadrži objašnjenje kolektivne krivnje i zašto se koristi, navodeći primjere Hrvata i Nijemaca.