Udruženi zločinački pothvat

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Udruženi zločinački pothvat (eng. joint criminal enterprise (JCE)) legalna je doktrina koju koristi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prilikom suđenja političkim i vojnim rukovoditeljima za ratne zločine, uključujući i genocid, koji su bili počinjeni u sukobima na teritoriju bivše SFRJ između 1991. i 1999. Doktrina smatra svaku osobu koja je pripadala nekoj organizaciji ili skupini pojedinačno odgovorna za zločine koji su bili počinjeni od te skupine ili organizacije unutar plana ili svrhe[1]. Na primjer: ako su tri osobe sudionici neke pljačke, i jedan od triju sudionika počini ubojstvo, tada se po doktrini udruženog zločinačkog pothvata sve osobe koje su sudjelovale u pljački terete za ubojstvo. [2]

Optužbe srpskim vođama

Tužilaštvo smatra da je zajednički zločinački poduhvat srpske političke elite bio na djelu između 1. kolovoza 1991. i kraja prosinca 1995. godine.[3] U optužbama srpskim vođama za zajednički zločinački poduhvat, spominje se genocid i stvaranje Velike Srbije.[3] Cilj udruženog zločinačkog poduhvata u BiH bio je, prema navodima optužnice protiv Jovana Ostojića, da se “povežu dijelovi BiH koji su naseljeni srpskim stanovništvom” i stvori država iz koje bi većina nesrpskog stanovništva bila iseljena.[4] Udruženi zločinački poduhvat podrazumeva i sustavne napade na hrvatsko, bošnjačko i drugo nesrpsko civilno stanovništvo u Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Vojvodini, s ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva s većeg dijela Bosne i Hercegovine, trećine teritorija Hrvatske, kao i iz dijelova Vojvodine.[5]

Prema navodima tužilaštva, u zajednički zločinački poduhvat su bili uključeni:[3][6]

Teritoriji pod nadzorom srpskih snaga velikosrpskoj agresiji.

i druge političke figure iz Srbije, Crne Gore, kao i vođe Srba iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uključuje i „srpske snage“, pod kojima se podrazumjeva Jugoslavenska narodna armija (JNA), kasnije Vojska Jugoslavije (VJ), novo stvorena srpska teritorijalna obrana BiH i Hrvatske, Vojska Republike Srpske Krajine, Vojska Republike Srpske, teritorijalna odbrana Srbije i Crne Gore, policija Srbije i Republike Srpske, uključujući i državnu sigurnost, specijalne policijske snage Krajine, poznate kao „Martićevci“, kao i sve srpske paravojne formacije i dobrovoljačke jedinice.[3]

Optužbe hrvatskim vođama

Udruženi zločinački pothvat dužnosnika Herceg-Bosne[7][8] odnosi se na sudsku presudu koju je donio MKSJ u predmetu Tužilac protiv Jadranka Prlića i drugih. Žalbeno vijeće suda je potvrdilo skoro sve osuđujuće presude koje je Pretresno vijeće izreklo Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću u odnosu na događaje koji su se desili u Hrvatsko-bošnjačkom sukobu.[9]

Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić, i Pušić su nakon presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi ostali osuđeni za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija. Pretresno vijeće je utvrdilo da je polovinom siječnja 1993. počeo da postoji udruženi zločinački pothvat (ili UZP) s ciljem stvaranja hrvatskoga entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskoga naroda u granicama negdašnje Banovine Hrvatske iz 1939. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički cilj imao "dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva".[10][11]

Izvori

  1. John Ciorciari, Joint Criminal Enterprise and the Khmer Rouge Prosecutions
  2. Atrocities in Yugoslavia unraveled much later
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Šešelj ICTY Case information sheet (dobavljeno 10.07.2009.)
  4. Ostojić: Udruženi zločinački poduhvat s haškim optuženicima
  5. Šešelj - sudionik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu
  6. Optužnica protiv Miloševića
  7. Deutsche Welle (www.dw.com). Optužba za "udruženi zločinački poduhvat“ Hrvatske u BiH | DW | 28.11.2017. https://www.dw.com/hr/optu%C5%BEba-za-udru%C5%BEeni-zlo%C4%8Dina%C4%8Dki-poduhvat-hrvatske-u-bih/a-41557682 Pristupljeno 24. lipnja 2020. 
  8. Udruženi zločinački pothvat potvrđen je i za Miloševića, ne samo za hrvatsko vodstvo. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/udruzeni-zlocinacki-pothvat-potvrden-je-i-za-milosevica-ne-samo-za-hrvatsko-vodstvo-foto-20171222 Pristupljeno 24. lipnja 2020. 
  9. "MKSJ izrekao svoju posljednju presudu u žalbenom postupku u predmetu Prlić i drugi | Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju". https://www.icty.org/bcs/press/mksj-izrekao-svoju-posljednju-presudu-u-%C5%BEalbenom-postupku-u-predmetu-prli%C4%87-i-drugi Pristupljeno 17. veljače 2020. 
  10. "Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi". International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-summary-bcs.pdf 
  11. Zarkov, Dubravka; Glasius, Marlies (14. travnja 2014.) (engl.). Narratives of Justice In and Out of the Courtroom: Former Yugoslavia and Beyond. Springer Science & Business Media. ISBN 978-3-319-04057-8. https://books.google.ba/books?id=MztdAwAAQBAJ&pg=PA78&lpg=PA78&dq=ICTY+banovina+hrvatska&source=bl&ots=FkNWL39J3n&sig=ACfU3U2esI0lk6rHT2cMOjnZXYOQkfKwHw&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjh38zV3trnAhUOxosKHR0aADkQ6AEwEHoECAkQAQ#v=onepage&q=Half%20a%20century%20later,%20the%20Croatian%20Banovina%20was%20mentioned%20&f=false