Udruženi zločinački pothvat
Udruženi zločinački pothvat (eng. joint criminal enterprise (JCE)) legalna je doktrina koju koristi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prilikom suđenja političkim i vojnim rukovoditeljima za ratne zločine, uključujući i genocid, koji su bili počinjeni u sukobima na teritoriju bivše SFRJ između 1991. i 1999. Doktrina smatra svaku osobu koja je pripadala nekoj organizaciji ili skupini pojedinačno odgovorna za zločine koji su bili počinjeni od te skupine ili organizacije unutar plana ili svrhe[1]. Na primjer: ako su tri osobe sudionici neke pljačke, i jedan od triju sudionika počini ubojstvo, tada se po doktrini udruženog zločinačkog pothvata sve osobe koje su sudjelovale u pljački terete za ubojstvo. [2]
Optužbe srpskim vođama
Tužilaštvo smatra da je zajednički zločinački poduhvat srpske političke elite bio na djelu između 1. kolovoza 1991. i kraja prosinca 1995. godine.[3] U optužbama srpskim vođama za zajednički zločinački poduhvat, spominje se genocid i stvaranje Velike Srbije.[3] Cilj udruženog zločinačkog poduhvata u BiH bio je, prema navodima optužnice protiv Jovana Ostojića, da se “povežu dijelovi BiH koji su naseljeni srpskim stanovništvom” i stvori država iz koje bi većina nesrpskog stanovništva bila iseljena.[4] Udruženi zločinački poduhvat podrazumeva i sustavne napade na hrvatsko, bošnjačko i drugo nesrpsko civilno stanovništvo u Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Vojvodini, s ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva s većeg dijela Bosne i Hercegovine, trećine teritorija Hrvatske, kao i iz dijelova Vojvodine.[5]
Prema navodima tužilaštva, u zajednički zločinački poduhvat su bili uključeni:[3][6]
- Slobodan Milošević,
- Vojislav Šešelj
- Veljko Kadijević,
- Blagoje Adžić,
- Ratko Mladić,
- Radmilo Bogdanović,
- Jovica Stanišić,
- Franko Simatović "Frenki",
- Radovan Stojičić, "Badža",
- Milan Martić,
- Goran Hadžić,
- Milan Babić,
- Radovan Karadžić,
- Momčilo Krajišnik,
- Biljana Plavšić,
- Željko Ražnatović, "Arkan",
i druge političke figure iz Srbije, Crne Gore, kao i vođe Srba iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uključuje i „srpske snage“, pod kojima se podrazumjeva Jugoslavenska narodna armija (JNA), kasnije Vojska Jugoslavije (VJ), novo stvorena srpska teritorijalna obrana BiH i Hrvatske, Vojska Republike Srpske Krajine, Vojska Republike Srpske, teritorijalna odbrana Srbije i Crne Gore, policija Srbije i Republike Srpske, uključujući i državnu sigurnost, specijalne policijske snage Krajine, poznate kao „Martićevci“, kao i sve srpske paravojne formacije i dobrovoljačke jedinice.[3]
Optužbe hrvatskim vođama
Udruženi zločinački pothvat dužnosnika Herceg-Bosne[7][8] odnosi se na sudsku presudu koju je donio MKSJ u predmetu Tužilac protiv Jadranka Prlića i drugih. Žalbeno vijeće suda je potvrdilo skoro sve osuđujuće presude koje je Pretresno vijeće izreklo Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću u odnosu na događaje koji su se desili u Hrvatsko-bošnjačkom sukobu.[9]
Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić, i Pušić su nakon presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi ostali osuđeni za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija. Pretresno vijeće je utvrdilo da je polovinom siječnja 1993. počeo da postoji udruženi zločinački pothvat (ili UZP) s ciljem stvaranja hrvatskoga entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskoga naroda u granicama negdašnje Banovine Hrvatske iz 1939. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički cilj imao "dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva".[10][11]
Izvori
- ↑ John Ciorciari, Joint Criminal Enterprise and the Khmer Rouge Prosecutions
- ↑ Atrocities in Yugoslavia unraveled much later
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Šešelj ICTY Case information sheet (dobavljeno 10.07.2009.)
- ↑ Ostojić: Udruženi zločinački poduhvat s haškim optuženicima
- ↑ Šešelj - sudionik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu
- ↑ Optužnica protiv Miloševića
- ↑ Deutsche Welle (www.dw.com). Optužba za "udruženi zločinački poduhvat“ Hrvatske u BiH | DW | 28.11.2017. https://www.dw.com/hr/optu%C5%BEba-za-udru%C5%BEeni-zlo%C4%8Dina%C4%8Dki-poduhvat-hrvatske-u-bih/a-41557682 Pristupljeno 24. lipnja 2020.
- ↑ Udruženi zločinački pothvat potvrđen je i za Miloševića, ne samo za hrvatsko vodstvo. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/udruzeni-zlocinacki-pothvat-potvrden-je-i-za-milosevica-ne-samo-za-hrvatsko-vodstvo-foto-20171222 Pristupljeno 24. lipnja 2020.
- ↑ "MKSJ izrekao svoju posljednju presudu u žalbenom postupku u predmetu Prlić i drugi | Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju". https://www.icty.org/bcs/press/mksj-izrekao-svoju-posljednju-presudu-u-%C5%BEalbenom-postupku-u-predmetu-prli%C4%87-i-drugi Pristupljeno 17. veljače 2020.
- ↑ "Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi". International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-summary-bcs.pdf
- ↑ Zarkov, Dubravka; Glasius, Marlies (14. travnja 2014.) (engl.). Narratives of Justice In and Out of the Courtroom: Former Yugoslavia and Beyond. Springer Science & Business Media. ISBN 978-3-319-04057-8. https://books.google.ba/books?id=MztdAwAAQBAJ&pg=PA78&lpg=PA78&dq=ICTY+banovina+hrvatska&source=bl&ots=FkNWL39J3n&sig=ACfU3U2esI0lk6rHT2cMOjnZXYOQkfKwHw&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjh38zV3trnAhUOxosKHR0aADkQ6AEwEHoECAkQAQ#v=onepage&q=Half%20a%20century%20later,%20the%20Croatian%20Banovina%20was%20mentioned%20&f=false