Karminska kiselina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Lua error in Modul:Kemijski_identifikatori at line 3: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Karminska kiselina
Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found.
Kemijska struktura karminske kiseline
Kemijska struktura karminske kiseline
Carminic-acid-3D-balls.png
IUPAC nomenklatura 7- (β-D-glukopiranozil)-3,5,6,8-
tetrahidroksi-1-metil-9,10-diokso-9,10
-dihidroantracen-2-karboksilna kiselina
Ostala imena Karminska kiselina
C.I. 75470
C.I. Prirodno crvena 4
E120
Identifikacijski brojevi
Osnovna svojstva
Molarna masa 492,38 g·mol−1
Izgled Grimizno crvena krutina bez mirisa,
pomalo trpkog okusa [1]
Talište 120 °C
Topljivost u vodi

Slabo topiva u vodi (30 g/l na 25 ° C) [2]

Struktura
Sigurnosne upute
NFPA 704.svg
 
 
 
 
Znakovi opasnosti
Nepoznati znak opasnosti
nepoznat znak opasnosti
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Karminska kiselina (C22H20O13) crveni je glukozidni hidroksiantrapurin koji se prirodno javlja kod nekih kukaca, kao što su košenil ili košenilska uš, armenski i poljski košenil. Kukci proizvode kiselinu kao odvraćanje od grabežljivaca. Aluminijska sol karminske kiseline je sredstvo za bojenje u karminu, pigmentu. Starosjedioci Perua proizvodili su košenilne boje za tekstil prije najmanje 700. godina. [3] Kemijska struktura karminske kiseline sastoji se od jezgre antrakinonske strukture povezane s jedinicom šećera glukoze. Karmininsku kiselinu prvi su put laboratorijski sintetizirali organski kemičari 1991. [4][5]

Karmin

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Karmin

Karmin (njem. Karmin od srednjovj. lat. carminium, od arap. qirmiz: skrletan i lat. minium: minij) je prirodno crveno bojilo dobiveno od košenile (osušenih ženki biljnih ušenaca Coccus cacti) izluživanjem njezina obojenoga sastojka, karminske kiseline, vrućom vodom i taloženjem ekstrakta (koncentrata) aluminijevim solima. Otopina karmina upotrebljava se za bojenje kromosoma u histologiji, hrani i kozmetičkih proizvoda (na primjer ruž za usne).

Košenil

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Košenil

Košenil ili košenilska uš, lat. Dactylopius cacti (fra. cochenille od španj. cochinilla) je kukac iz reda polukrilaca (lat. Hemiptera), porodica crvaca (Coccoidae). Živi na kaktusu Nopalea coccinellifera ili na opunciji (indijska smokva). Podrijetlom je iz Meksika, a prenesen je i u druge tople krajeve (Kanarski otoci, Alžir, Java). Od osušenih tijela ženki dobiva se karminska boja košenila, koja služi za proizvodnju karmina i karminske kiseline; prije se upotrebljavala za bojenje vunenih i svilenih tkanina. [6]

Slike

Coccus1.JPG Dactylopius coccus (Barlovento) 04 ies.jpg Cochinel Zapotec nests.jpg Dactylopius coccus 02.jpg
Karmin se dobiva od osušenih ženki biljnih ušenaca Coccus cacti. Grozd ženki Dactylopius coccus koji raste na Kanarskim otocima. Gnijezdo ušenaca Dactylopius coccus na kaktusima indijske smokve. Ekstrakt karmina korišten je od srednjeg vijeka do 19. stoljeća za izradu grimizne boje.

Izvori

  1. Hagers Handbuch der Pharmazeutischen Praxis: "Zweiter Band, Wirkstoffgruppen II, Chemikalien und Drogen" (A–AL), Auflage=4., Hrsg= P.H. List, L. Hörhammer, Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, 1969. Online= Google Buch - BuchID=a2a0BgAAQBAJ, Seite=24
  2. Merck, 100211, Carminsäure, 21. November 2017.
  3. Jan Wouters, Noemi Rosario-Chirinos (1992). "Dye Analysis of Pre-Columbian Peruvian Textiles with High-Performance Liquid Chromatography and Diode-Array Detection". Journal of the American Institute for Conservation (The American Institute for Conservation of Historic &) 31 (2): 237–255. doi:10.2307/3179495. JSTOR 3179495 
  4. Allevi, P. (1991). "The First Total Synthesis of Carminic Acid". Journal of the Chemical Society, Chemical Communications 18 (18): 1319–1320. doi:10.1039/C39910001319 
  5. Ishida, T.; Inoue, M.; Baba, K.; Kozawa, M.; Inoue, K.; Inouye, H. (1987). "Absolute configuration and structure of carminic acid existing as the potassium salt in Dactylopius cacti L". Acta Crystallographica Section C Crystal Structure Communications 43 (8): 1541–1544. doi:10.1107/S0108270187091169 
  6. košenil ili košenilska uš, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1. 10. 2020.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Karminska kiselina.