Kariotip (od grčke riječi karyon = sjeme ili jezgra) je broj i vanjski izgled kromosoma u jezgri eukariotske stanice. Pojam također obuhvaća cijeli skup kromosoma u vrsti ili u organizmu jedinke,[1][2][3] odnosno kompletnu garnituru kromosoma neke vrste.[4]
Kariotipi opisuju broj kromosoma i kako izgledaju pod mikroskopom. Pozornost se daje njihovoj dužini, položaju u centromeri, kako se povezuju, razlike u spolnim kromosomima i svim ostalim fizičkim osobinama.[5] Priprema i proučavanje kariotipa dio je citogenetike.
Pojam ljudskog kariotipa uveden je i sistematiziran 1960. godine, iste godine kad je na konferenciji u Denveru standardizirana nomenklatura u području citogenetike. Kariotip čovjeka je kromosomski komplement jedne osobe. Kariotip ne valja miješati s pojmom kariogram, koji je kromosomska slika jedne stanice odnosno stanične linije. Kariotip i kariogram ne moraju se uvijek podudarati, za razliku od mozaičnih kariotipova koji uvijek odgovaraju jedan drugomu. Dva ili više kariograma čine kariotip. [6]
Referencije
- ↑ Concise Oxford Dictionary
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ Stebbins, G.L. (1950). "Chapter XII: The Karyotype". Variation and evolution in plants. Columbia University Press
- ↑ Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu Jezgra i organizacija nasljedne tvari, slajd 14 (pristupljeno 24. ožujka 2017.)
- ↑ King, R.C.; Stansfield, W.D.; Mulligan, P.K. (2006). A dictionary of genetics (7th ed.). Oxford University Press. str. 242
- ↑ Zavod za Biologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet Rijeka