Kamenita vrata jedan su od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba. Riječ je o zgradi oblikovanoj poput pravokutne kule s kolnim prolazom. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i jedina su od vrata koja postoje još i danas. Sagrađena su u 13. stoljeću a svoj današnji oblik dobila su 1760. godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, prema slici koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine. Pored barokne ograde oltara iz 18. st. sačuvan je tipični srednjovjekovni dućan, pod boltom. Vrata kroz koja se ulazilo u dućan nalazila su se ispod jedne polovice kamenog luka. Drugo krilo luka je bilo podzidano i uređeno kao izlog.[1]
Kamenita vrata, jedan od simbola grada, spašena su od rušenja zalaganjem Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", a danas se u povijesnoj dvorani na katu nalazi njihovo sjedište.
Kamenita vrata ovjekovječena su u Šenoinu romanu Zlatarovo zlato (1871.), o zagrebačkom zlataru Krupiću i njegovoj kćeri koji su živjeli u Kamenitoj ulici. Mjesto je radnje ovoga povijesnoga romana obilježeno ženskim kipom „Zlatarovo zlato“, smještenim u niši na zapadnom pročelju. Kip je djelo modernog kipara Ive Kerdića (1881. – 1953.). Kamenita vrata su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.[2]
-
Kip Dore Krupićeve -
Kapelica Majke Božje od Kamenitih vrata -
Prolaz Kamenitih vrata
Izvori
- ↑ Franjo Buntak, Povijest Zagreba, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996., ISBN 953-6014-31-9
- ↑ Zagreb, Kamenita vrata, Oznaka dobra: Z-181, pristupljeno 11. rujna 2014.
Poveznice
Vanjske poveznice
- http://www.kgz.hr/gradska/gradpov.asp
- http://www.zupasvmateja.hr/vrijeme_kroz_godinu/kamenita_vrata.html
- http://www.braca-hrvatskoga-zmaja.hr/Kamenita%20vrata/kamenitaVrata.htm
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.