Kašmirski sukob

Pogreška pri izradbi sličice:

Indija polaže pravo na cijelu nekadašnju kneževinu Jammu i Kašmir na temelju instrumenta o pristupanju iz 1947. Pakistan polaže pravo na većinu područja pozivajući se na njegovu većinski muslimansku populaciju, dok Kina polaže pravo na uglavnom nenaseljene regije Aksai Chin i dolinu Shaksgam.

Sukob u Kašmiru teritorijalni je spor oko regije Kašmir, primarno između Indije i Pakistana, a u sjeveroistočnom dijelu i između Kine i Indije.

Sukob je započeo nakon podjele Indije 1947., kad su i Indija i Pakistan zatražili cijelo područje bivše kneževine Jammu i Kašmir. Spor je prerastao u tri indijsko-pakistanska rata i niz oružanih sukoba. Indija kontrolira oko 55 % područja regije, uključujući Jammu, Kašmirsku dolinu, veći dio Ladakha i ledenjak Siachen, i oko 70 % stanovništva; Pakistan kontrolira oko 30 % područja (Azad Kashmir i Gilgit-Baltistan); a Kina oko 15 %, uključujući Aksai Chin, nenaseljeni Transkarakoramski trakt te dio Demchoka.

Nakon podjele Indije i ustanka u zapadnim distriktima, pakistanske plemenske policije izvršile su invaziju na Kašmir, zbog čega je hinduistički vladar kneževine pristupio Indiji. Time je izbio prvi indijsko-pakistanski rat, koji je završio UN-posredovanim prekidom vatre i uspostavom linije nazvane Linija kontrole.

Godine 1962. Kina je napala indijski Ladakh, čime je sukob dobio i kinesku dimenziju. Uslijedio je novi rat 1965., a nakon sukoba 1971. godine sporazumom iz Šimle službeno je potvrđena Linija kontrole.

Godine 1999. došlo je do novog oružanog sukoba u Kargilu, bez promjene postojećeg stanja.

Od 1989. u indijskom dijelu Kašmirske doline izbio je oružani ustanak, potaknut političkom marginalizacijom i uz logističku potporu Pakistana. Ustanak je isprva zagovarao samoodređenje i neovisnu državu, no ubrzo su ga preuzele islamističke skupine uz potporu pakistanskih službi, zagovarajući pripajanje Pakistanu. Pobuna se proširila 1990-ih i 2000-ih te postala sve više vođena stranim militantima, a nasilje se prelilo i u dijelove Jammua.