Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Juraj Dobrović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Datoteka:Juraj Dobrović, Prostorna konstrukcija, 1968..png
Juraj Dobrović, Prostorna konstrukcija, 1968.

Juraj Dobrović (Jelsa, 29. siječnja 1928.), hrvatski umjetnik. Živi i radi u Zagrebu.[1]

Životopis

Rođen u Jelsi. Škole završio u Jelsi, Bolu i Splitu. [2] U Zagrebu je završio Ekonomski fakultet i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. [1]

Jedan od hrvatskih predstavnika op arta. 1960-ih godina pojavio se na hrvatskoj umjetničkoj pozornici. Samostalno je izlagao u Hrvatskoj i ostatku svijeta od 1962. godine, a na kolektivnim izložbama je od 1963. godine.[2] Zagreb tog vremena postao je jednim od vodećih središta suvremene umjetnosti zahvaljujući međunarodnom pokretu Nove tendencije.[1] Na Novim tendencijama 3 koje su bile 1965. Dobrović je bio najvažnija pojava, a glavni interes su Polja koja radi kao serigrafije, reljefe te na kraju kao prostorne konstrukcije. Ostaje vjeran tradicionalnijim materijalima i jednostavnosti bjeline.

1972. je godine izlagao na Venecijanskom bijenalu na popratnoj izložbi Graphic Art Today, a s njime su ondje izlagali Miroslav Šutej, Ivan Picelj, Edo Murtić i Virgilije Nevjestić.[3] Izlagao je na Bijenalu u Sao Paolu 1973. godine. Na izložbama je sudjelovao s poznatim umjetnicima čija se poetika i vizualna sintaksa temeljila na geometrijskom jeziku. Jerko Denegri opisao je Dobrovića kao umjetnika koji je s vremenom postao jedna od najtemeljitijih ličnosti ove orijentacije u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, umjetnik rijetke sistematičnosti rada, istinski istraživač u području vizualnog i plastičnog oblikovanja, no ujedno i pravi metafizičar po krajnosti volje za čistoćom djela....[1]

Dobrovićev opus zauzima visoko mjesto u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Operativnim vrijednostima i emaniranom duhovnosti najdublje ukorijenjen u realnosti epohe u kojoj nastaje. Vitalni je prilog u gradnji nove plastičke kulture.[2] Europski i svjetski muzeji te privatne zbirke udomile su mnoga Dobrovićeva djela.[1]

Nagrade

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Culturenet.hr Juraj Dobrović (pristupljeno 17. siječnja 2016.)
  2. 2,0 2,1 2,2 Avantgarde Museum Jerko Denegri: Juraj Dobrović (pristupljeno 17. siječnja 2016.)
  3. Culturenet Croatia: Croatian Artists at Venice Biennales
  4. Objavljeni dobitnici „Nagrade Vladimir Nazor“ Ministarstvo kulture RH. 11. svibnja 2021. Pristupljeno 11. veljače 2022.