Juraj Carić (biskup)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Monsinjor
Juraj Carić
splitski i makarski biskup
Rođen 23. travnja 1867.
Svirče na Hvaru
Umro 17. svibnja 1921.
Split
Služba 1918. - 1921.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Juraj Carić (Svirče na Hvaru, 23. travnja 1867. - Split, 17. svibnja 1921.), hrvatski svećenik i splitski i makarski biskup (1918.-1921.).

Za vrijeme Austro-Ugarske odlikovan je Ordenom za zasluge Crvenog križa II. reda i Komanderskim križom reda Franje Josipa sa zvjezdama.

Životopis

Gimnaziju je završio 1884. godine u Splitu, potom odlazi u Zadar na studij bogoslovije 1884.-1888., koji nastavlja u Zavodu sv. Augustina u Beču, gdje je postigao doktorat s tezom Sanctorum patrum et theologorum scolasticorum doctrina de usura exponitur et vindicatur.

U periodu 1892.-1894. kateheta je na višoj gimnaziji u Zadru, a zatim i predavač filozofske propedeutike (1893.-1894.). Uz to predaje od 1892. do 1893. godine crkvenu povijesti i kanonsko pravo te od 1894. do 1896. dogmatiku i osnovno bogoslovlje na zadarskoj bogosloviji. U razdoblju 1902.-1906. bio je ravnatelj zadarskog sjemeništa Zmajević.

Godine 1906. imenovan je prepozitom Kaptola u Makarskoj i generalnim vikarom za područje splitskoj pridružene Makarske biskupije. Dana 8. prosinca iste godine zaređen je u Rimu za pomoćnog biskupa.

Angažirao se 1910. za dolazak milosrdnica iz Zagreba, koje su na njegov poticaj otvorile prvu žensku srednju školu u Makarskoj i dječji vrtić.[1]

Poslije smrti splitskog biskupa Antuna Đivoja preuzeo je 1918. godine splitsko-makarsku biskupiju.

Dana 24. listopada 1918. uputio je poslanicu svećenstvu koje poziva da se pridržava naredbi Narodnog vijeća u Zagrebu. Razvio je intenzivnu djelatnost protiv talijanskih pretenzija na Jadran i političke realizacije Londonskog ugovora iz 1915. godine.

Od veljače do početka travnja 1919. boravio je s dr. K. Eterovićem i don Franom Bulićem na Mirovnoj konferenciji u Parizu, gdje je obavio mnoge razgovore te uputio niz pisama, promemorija i memoranduma ministrima vanjskih poslova SAD-a R. Lasingu, Velike Britanije Arthuru Jamesu Balfouru (1848.-1930.) i Francuske Stéphenu Pichonu (1857.-1933.), Wilsonovom adjudantu E. M. Hausu te predsjedniku SAD-a Woodrowu Wilsonu (1856.-1924.), crkvenim dostojanstvenicima, maršalu Ferdinandu Fochu (1851.-1929.) i brojnim drugim ličnostima.[2]

Iako je djelovao neovisno o Delegaciji Kraljevine SHS, savjetovao se s Antom Trumbićem (1864.-1938.) i Josipom Smodlakom (1969.-1956.), međutim nakon svog memoranduma od 23. ožujka, došao je u sukob s Delegacijom.

U memorandumu poslanom papi Benediktu XV. (1914.-1922.) iz 1919. godine, biskup Carić se založio za uporabu glagoljice i slavenskog jezika u liturgiji.[2] Zaslužan je i za uređenje marijanskog svetišta u Vepricu.[3]

Bilješke

  1. ↑ Hrvatski biografski leksikon, str. 591.
  2. ↑ 2,0 2,1 Hrvatski biografski leksikon, str. 592.
  3. ↑ Jurišić, Šimun, Glasoviti Splićani, str. 37.

Literatura

Titule u Katoličkoj crkvi
Prethodnik
Antun Đivoje 		splitski i makarski biskup
1918.-1921. 		Nasljednik
Kvirin Klement Bonefačić
v • r • u
(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
Salonitanski biskupi
Sv. Venancije (250. – 257.) • Sv. Dujam (284. – 304.) • Prim (305. – 325.) • Maksim I. (326. – 346.) • Leontije (365. – 381.) • Gajan (381. – 391.) • Simferij (391. – 405.) • Hezihij (405. – 426.) • Pashazij (426. – 443.) • Cezarij (443. – 460.) • Justin (460. – 473.) • Glicerije (474. – 480.) • Honorije I. (481. – 505.) • Januarije (505. – 510.) • Stjepan (510. – 527.) • Honorije II. (528. – 547.) • Fortinijan (547. – 554.) • Petar (554. – 562.) • Probin (562. – 566.) • Natalij (582. – 592.) • Maksim II. (596. – 610.) • Teodor (610. – 614.)
Makarski biskupi
Stjepan (oko 533.) • Valentin (1320. – 1367.) • Ivan I. (1367. – 1369.) • Jakov (1369. – 1389.) • Ivan II. (1389. – 1445.) • Franjo (1445. – 1472.) • Andrija (1472. – ?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615. – 1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646. – 1660.) • Marijan Lišnjić (1664. – 1686.) • Nikola Bijanković (1698. – 1730.) • Stjepan Blašković (1731. – 1776.) • Fabijan Blašković (1777. – 1819.)
Splitski nadbiskupi
Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840. – 860.) • Justin (860. – 876.) • Marin (881. – 886.) • Teodozije Ninski (887. – 890.) • Petar III. Splićanin (893. – 912.) • Ivan II. (914. – 925.)
Splitski nadbiskupi
i metropoliti
Ivan II. (925. – 928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970. – 1000.) • Pavao (1015. – 1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030. – 1050.) • Ivan IV. (1050. – 1059.) • Lovro Dalmatinac (1059. – 1099.) • Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136. – 1158.) • Absalom (1159. – 1161.) • Petar VI. (1161. – 1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167. – 1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175. – 1180.) • Petar VII. Ugrin (1185. – 1187.) • Petar VIII. (1188. – 1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198. – 1217.) • Slavić (1217. – 1219.) • Guncel (1221. – 1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242. – 1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243. – 1244.) • Hugrin (1245. – 1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249. – 1266.) • Ivan VI. (1266. – 1294.) • Jakob Arhiđakon (1294. – 1297.) • Petar IX. (1297. – 1324.) • Belijan (1324. – 1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328. – 1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349. – 1388.) • Andrija I. Gualdo (1388. – 1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407. – 1420.) • Petar X. Dišković (1413. – 1426.) • Franjo Malipiero (1427. – 1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428. – 1439.) • Jakobin Badoer (1439. – 1451.) • Lovre II. Zanne (1452. – 1473.) • Petar Riario (1473. – 1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474. – 1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476. – 1479.) • Bartol II. Averoldo (1479. – 1503.) • Bernard II. Zanne (1503. – 1514.) • Andrija II. Corner (1527. – 1536.) • Marko Corner (1536.) • Alojzije Michieli (1566. – 1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575. – 1602.) • Markantun de Dominis (1602. – 1616.) • Sforza Ponzoni (1616. – 1640.) • Leonard Bondumier (1641. – 1667/8.) • Bonifacije Albani (1668. – 1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678. – 1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708. – 1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720. – 1730.) • Antun Kadčić (1730. – 1746.) • Pacifik Bizza (1746. – 1756.) • Nikola Dinarić (1756. – 1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765. – 1784.) • Lelije de Cippiko (1784. – 1807.)
Splitsko-makarski biskupi
Pavao Klement Miošić (1829. – 1837.) • Beninj Albertini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840. – 1843.) • Alojzije Marija Pini (1844. – 1865.) • Marko Kalogjera (1866. – 1888.) • Filip Frano Nakić (1889. – 1910.) • Antun Đivoje (1911. – 1917.) • Juraj Carić (1918. – 1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923. – 1954.) • Frane Franić (1954. – 1969.)
Splitsko-makarski nadbiskupi i metropoliti
Frane Franić (1969. – 1988.) • Ante Jurić (1988. – 2000.) • Marin Barišić (2000. – )
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Juraj_Carić_(biskup)&oldid=201454"