Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Joso Felicinović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Joso Felicinović
Joso Felicinović
Spomen-poprsje Josi Felicinoviću na Pagu
Rođenje Zadar, 14. veljače 1889.
Smrt Pag, 13. ožujka 1984.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje svećenik, pisac, socijalni radnik
Portal o životopisima

Joso Felicinović (Zadar, 14. veljače 1889. - Pag, 13. ožujka 1984.) hrvatski svećenik i pisac, osnivač Hrvatske kršćanske demokratske knjižnice i pokretač mjesečnika "Zora" i tjednika "Katolik", kanonik Zbornog kaptola u Pagu, prosvjetni referent Križarskog bratstva u Hrvatskoj, borac za radnička prava i politički zatvorenik.[1]

Rođen u Zadru u obitelji plemenitaša po očevoj i majčinoj strani. U Zadru je završio pučku školu i nižu gimnaziju. U Grazu nakon dvije školovanja napušta vojnu akademiju i odlazi u Rim. U Vatikanu je na papinskim zavodima Gregorianumu i Leonianumu filozofiju, teologiju i socijalne nauke. Vratio se u Zadar i 1913. zaredio za svećenika. Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je vojni dušobrižnik, a u Škabrnji, Obrovcu i Pagu župni pomoćnik. Zatim djeluje u Šibeniku. Prvo je u sjemeništu profesor i nadstojnik sjemeništa, a poslije na Biskupskoj teološkoj akademiji profesor i ravnatelj. U Varaždinu, Karlobagu i Gospiću bio je župnik. U Pagu kapelan i vjeroučitelj na državnoj gimnaziji gdje 1941. postaje ravnatelj.

Djelovanje

Istakao se karitativnim radom. Zajedno s Majkom Gertrudom Magaš utemeljio je karitativne djelatnosti u Pagu.[2] Za vrijeme službe u Pagu izvršio je značajan utjecaj na Živka Kustića, koji je pod njegovim vodstvom kao 9-godišnjak bio vođa Malih križara u Pagu. [3] Joso Felicinović mu je pretkraj rata posvjedočio koliko je kršćana svoju vjeru posvjedočili mučeništva protiv protiv fašističkog i nacističkog nasilja i nastupajućeg komunizma: “na vlasti je bio krvnik, a u šumi krvavi bezbožnik”.[4] Krajem rata osuđen je na deset godina, a pomilovan nakon dvije godine. Bio je kapelan u Zadru, zatim od 1954. u Pagu, gdje je ostavio veliki trag gdje je do 1980. kapelan i upravitelj crkve. Osnivač je privatne gimnazije i Katoličkog pučkog sveučilišta zajedno s Jurom Palčićem.

Djela

Pisao je rasprave socijalne i političke tematike.

  • Pape i socijalno pitanje. Šibenik, Pučka tiskara (Braća Matačić pk. Petra), (1933?)
  • Izgradimo našu Hrvatsku Dio 1 : Krist i radništvo. Zadar, Tiskara Jadran, 1940.
  • Izgradimo našu Hrvatsku Dio 2. Zadar, Tiskara Jadran, 1940..[5]

Izvori

Vanjske poveznice