| Josip Gržanić | |
 Razglednica „Josipu Gržaniću neustrašivom branitelju naših prava 19. ožujka 1886.“ (objavljeno u Novosti br. 106., 1927.) | |
| Rođenje | 19. ožujka 1845., Senj, Hrvatska |
|---|---|
| Smrt | 29. listopada 1907., Gospić, Hrvatska |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | političar |
| Portal o životopisima | |
Josip Gržanić (Senj, 19. ožujka 1845. - Gospić, 29. listopada 1907.), bio je hrvatski političar i istaknuti pravaš.
Životopis
Mladost i rano djelovanje
Josip Gržanić rođen je 1845. godine u Senju u obitelji Krste Gržanića. Osnovnu školu pohađao je u Senju a dvije godine pohađao je i biskupsko sjemenište Ipak, napušta sjemenište nakon prve godine i odlazi u Zagreb gdje završava Pravoslovnu akademiju (studij prava). Nakon završetka studija neko vrijeme radi u Financijskom ravnateljstvu u Zagrebu. U to vrijeme pomaže Anti Starčeviću da se izvuče iz političkih neprilika u koje je upao nakon okončanja rakovičke bune. Godine 1872. Gržanić postaje veliki bilježnik u Senju gdje obavlja tu dužnost do 1882. godine kada daje ostavku zbog nezadovoljstva s gradonačelnikovom politikom. U međuvremenu je radio i na osnivanju Senjske štedionice. Gržanić 1883. godine organizira premezivanje mađarskog natpisa na carinarnici pa tako na sebe skreće pozornost mađarskih vlastiju. Također je s Vjenceslavom Novakom i nekoliko drugih domoljuba upao u hotel "Nehaj" gdje su izvikivali parole koje su veličale Antu Starčevića i Frana Folnegovića i time prisilili mađarske vlasti da uvedu izvanredno stanje u Senju. 1885. godine kao zastupnik u Ivanić Tvrđi kraj Čazme izabran je u Sabor gdje se povezuje s Davidom Starčevićem.
Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju
U saborskoj raspravi 5. listopada 1885. godine ban Khuen Héderváry opravdavao je nezakonito otuđenje t.zv. Komornih spisa koji su nezakonito odnešeni u Mađarsku. Izbila je žestoka svađa i Héderváry je u jednom trenutku krenuo iz sabornice ali David Starčević je rekao Gržaniću da banu ne da samo tako izaći van pa je Gržanić krenuo za njim i izgurao ge iz sabornice pritom ga udarivši nogom u stražnjicu. Nakon tih događaja u David Starčević, Eugen Kumičić i Josip Gržanić bili su odmah pritvoreni. Khuenove pristaše su po svaku cijenu htjeli dokazati da nitko nije udario niti mogao udariti "preuzvišenoga gospodina bana". Ali pravaš Grga Tuškan, odnosno do 5. listopada dr. Grga Tuškan, u istražnome je zatvoru (10. listopada 1885. godine) izjavio: "Ja držim da je Preuzvišeni g. ban udaren nogom u rit".[1] Grgi Tuškanu je nakon toga oduzeta doktorska titula kao i Davidu Starčeviću i osuđeni su na 6 mjeseci zatvora.[1] Završetak suđenja popratili su žestoki prosvjedi građana u Zagrebu.[1]
Izlazak iz zatvora i daljnje djelovanje
Gržanić izlazi iz zatvora nakon 5 mjeseci i Zagrepčani ga dočekuju s ovacijama. Vraća se u Senj gdje vodi Senjsku čitaonicu i Senjsku štedionicu a pokreće i novo brodarsko društvo. Politički djeluje kao vođa Čiste stranke prava i pristaša je Josipa Franka. Pokušava se ponovno kandidirati za zastupnika ali to mu zbog sukoba s Héderváryjem nikada više ne će uspjeti. 1903. godine ponovno je umiješan u prosvjede protiv mađarskih natpisa te Gržanić ulazi u sukob sa senjskim gradonačelnikom od kojeg Héderváry traži naplatu štete. 1907. godine kandidirao se u Perušiću ali smrt ga sprječava da bude izabran.
Umro je u Gospiću 29. listopada 1907. godine od kapi.
Izvori
- Mira Kolar, Senjanin Josip Gržanić, pravaški političar, u obnovi Senja i Hrvatske // Senjski zbornik, sv. 22, br. 1, prosinac 1995.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Slaven Letica, Uloga i položaj muške stražnjice u suvremenoj hrvatskoj politici, izvorna verzija članka objavljena je u Hrvatskom tjedniku, 22. ožujka 2018., br. 704, str. 36.-41., makarska-post.com, 31. ožujka 2018., pristupljeno 10. travnja 2018.
Vanjske poveznice
- Gržanić, Josip (Geržanić), Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr
- Dnevno.hr Kako je ban Khuen dobio udarac nogom u stražnjicu, 28. listopada 2013.