Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivo Goldstein

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ivo Goldstein 2009. godine, prilikom svečanosti podizanja NATO-ve zastave ispred zgrade MORH-a u Zagrebu.

Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski je povjesničar, sveučilišni profesor židovskog podrijetla.[1] Od 2012. veleposlanik je Hrvatske u Francuskoj.[2]

Životopis

Mladost i obrazovanje

Goldsteinovi preci doselili su u Hrvatsku iz Erdelja još u 19. stoljeću, najprije u Karlovac, u kojem su, s prekidima, živjeli do polovice 20. stoljeća i bavili se knjižarskom djelatnošću.[3] Ivo Goldstein rođen je 1958. godine u Zagrebu u obitelji Slavka i Vere.[4] Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju svršio je u Zagrebu gdje je, 1976. godine, upisao studij povijesti na Filozofskom fakultetu.[5] Studij je svršio 1979. godine i sljedeće godine zapošljava se kao asistent na Katedri za opću povijest srednjega vijeka matičnog fakulteta.

Historiografski i pedagoški rad

Godine 1984. magistrirao je radnjom pod naslovom Historiografski kriteriji Prokopija iz Cezareje.[5][6] Usavršavao se u Parizu na Visokoj školi društvenih znanosti, u Ateni, te kasnije na Institutu "Imre Kertész Kolleg" u Jeni.[7] Doktorirao je 1988. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu [8] radnjom pod naslovom Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija I. (6-9. stoljeće).[5] Iste godine postaje docent, 1996. godine izvanredni, te 2001. godine redovni profesor. Predaje i na poslijediplomskom studiju matičnog fakulteta, a od 1990. godine i Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. Bio je pročelnik odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta. Bio je gost predavač na fakultetima u Osijeku, Puli, Mostaru i Rijeci. Predavao je i na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH. Bio je voditelj projekata "Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku" i "Židovski biografski leksikon", te suradnik na projektima "Hrvatska povijest - sinteze" Nikše Stančića i "Hrvatska povijest 1102.-1526." Tomislava Raukara.[9] Također je jedan od utemeljitelja i prvi predstojnik katedre za judaistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta.[10]

U početku se bavio bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih godina bavi se hrvatskom poviješću 20. stoljeća.[11]

Bio je predsjednikom Židovske vjerske zajednice "Bet Israel" [12] sa sjedištem u Zagrebu, a od veljače 2013. godine veleposlanikom je Republike Hrvatske u Republici Francuskoj. Oženjen je i otac dvije kćeri.

Djela

Goldstein je autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Urednikom je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb i nakladničke kuće Novi Liber. Napisao je više scenarija za televiziju, povremeno surađuje kao kolumnist i na druge načine u raznim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1994. godine jednim je od urednika godišnjaka Radova Zavoda za hrvatsku povijest. Od 1992. do 1997. bio je članom Predsjedništva Društva za hrvatsku povjesnicu. Sudionik je brojnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Prevodi s engleskoga jezika.

Značajnija djela [13] kojima je Ivo Goldstein autor, suautor ili urednik su:

Ocjene

Goldsteinov mentor prof. Miroslav Brandt opisao je u svojoj knjizi Život sa suvremenicima Goldsteinov rad:[40]

"Pokazalo se da temu dubinski uopće ne razumije, ali se veoma mnogo trudio da u časopisima objavljuje sitne priloge, da bi imao (kako bi sam govorio) što više publiciranih naslova. Neke od njih pokazivao mi je unaprijed, a kod jednog od njih ustanovio sam da u bilješkama navodi ne samo pisce i djela koje nije pročitao, nego i pisce koji ne postoje niti su ikada postojali. Na moj prigovor odgovorio je: ‘Tako to rade svi, pa zašto ne bih i ja!’ To mi je toga čovjeka razotkrilo do kraja kao pripravna na falsificiranje i znanstveno nepoštenje, i ja sam digao ruke od njegova daljega znanstvenog razvitka."

Nagrade

Kontroverze

Za vrijeme obavljanja dužnosti veleposlanika RH u Parizu na centralnoj poziciji u sobi za prijam u Hrvatskom veleposlanstvu držao je izloženu uokvirenu fotografiju Josipa Broza Tita.[41]

Izvori

Bilješke i literatura
  1. Goldstein, Ivo, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
  2. "Goldstein ne želi iz Pariza, tražio od Oreškovića da ga ostavi". vecernji.hr. 30. lipnja 2016.. http://www.vecernji.hr/hrvatska/goldstein-ne-zeli-iz-pariza-trazio-od-oreskovica-da-ga-ostavi-1095840/ Pristupljeno 30. lipnja 2016. 
  3. Obitelj Goldstein - vjenčanje Alme Goldstein 1930., www.kafotka.net, pristupljeno 19. veljače 2016.
  4. Židovi koji su izgradili moderni Zagreb, Nacional 483/2005., arhiva.nacional.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Biografija Goldstein, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, www.nsz.hr, preuzeto 24. lipnja 2013.
  6. Dio radnje dostupan je, u djelomično prerađenom obliku, kao članak: Ivo Goldstein, Historiografija o Prokopiju iz Cezareje, Historijski zbornik 38 (1985.), www.historipgrafija.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  7. École des Hautes Études en sciences sociales, École des Hautes Études en sciences sociales, fr.wikipedia.org
  8. Spomenica Josipa Adamčeka, Damir Agičić, Doktorati iz povijesti u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata (1946-2008): Prilog istraživanju historije historijske znanosti, fusnota 1, str. 519.
  9. Ivo Goldstein, Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  10. Novi studij judaistike, HRT, 15. listopada 201., www.hrt.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  11. Kratki životopis, Filozofski fakultet u Zagrebu, www.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
  12. Povijest zajednice, Židovska vjerska zajednica "Bet Israel" u Hrvatskoj, www.bet-israel.com, pristupljeno 19. veljače 2016.
  13. Opširna bibliografija dostupna je na: Kratki životopis, Filozofski fakultet u Zagrebu, www.ffzg.unizg.hr, ili Ivo Gldstein, CROSBI, bib.irb.hr
  14. Ivo Goldstein, Bizant na Jadranu: Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija I., Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1992.
  15. Borislav Grgin, Ivo Goldstein: Bizant na Jadranu, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.25 No.1, listopad 1992., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
  16. Mirja Jarak, Ivo Goldstein, Bizant na Jadranu (od Justinijana I.do Bazilija I.), Opuscula Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda, Vol.16 No.1, prosinac 1992., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  17. Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Novi Liber, Zagreb, 1995., ISBN 9536045028 i 9531750432, www.scribd.com
  18. Neven Budak, O knjizi Ive Goldsteina "Hrvatski rani srednji vijek", Ivo Goldstein, Odgovor na diskusiju Nevena Budaka, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.28 No.1, siječanj 1996., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  19. Skupina autora, uredio Ivo Goldstein, Kronologija: Hrvatska, Europa, svijet: politička i vojna povijest, religija, književnost, likovne umjetnosti, znanost i tehnički razvoj, glazba, film, sport, Novi Liber, Zagreb, 1996., ISBN 9536045125
  20. Nikša Stančić, "Kronologija", ur. Ivo Goldstein, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.29 No.1, siječanj 1997., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
  21. Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, Holokaust u Zagrebu ,Židovska općina Zagreb i Novi Liber, Zagreb, 2001., ISBN 9536045194 nevaljani ISBN
  22. Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., ISBN 9536045222
  23. Goran Budeč, Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Vol.21, ožujak 2004., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  24. Ivo Goldstein, Židovi u Zagrebu 1918-1941., Novi Liber, Zagreb, 2004., ISBN 9536045230
  25. Petar Bagarić, Ivo Goldstein, Židovi u Zagrebu 1918-1941, Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.3, siječanj 2006., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  26. Ivo Goldstein, Borislav Grgin, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi Liber, Zagreb, 2006. ISBN 953604546X, www.scribd.com
  27. Ivan Botica, Sinteza europskoga srednjovjekovlja iz hrvatskoga pera, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.39 No.1, listopad 2007., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  28. Ivo Goldstein, Agneza Szabo, Povijest zagrebačke Klasične gimnazije: (1607.-2007.), Novi Liber i Klasična gimnazija, Zagreb, 2007., ISBN 9789536045501
  29. Vanja Dolenc, Filip Šimetin Šegvić, 400. obljetnica osnutka Klasične gimnazije u Zagrebu, Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.4, listopad 2007., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  30. Ivo Goldstein, Hrvatska 1918-2008., EPH i Novi Liber, Zagreb, 2008., ISBN 9789533000961 i 9789536045570
  31. Vladimir Geiger, Niz otvorenih pitanja, Vijenac 397 - 21. svibnja 2009.,www.matica.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  32. Jelena Svirčić, Hrvatska 1918.- 2008. (intervju s Ivom Goldsteinom), H-ALTER, www.h-alter.org, pristupljeno 19. veljače 2016.
  33. Ivo Goldstein, Dvadeset godina samostalne Hrvatske, Novi Liber, Zagreb, 2010. ISBN 9789533250014
  34. Radoslav Zaradić, Dvadeset godina samostalne Hrvatske, Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.XIV No.27, lipanj 2011., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  35. Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, Jasenovac i Bleiburg nisu isto, Novi Liber, Zagreb, 2011. ISBN 9789533250090, CROSBI, bib.irb.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
  36. Franjo Šarčević, Intervju: Ivo Goldstein, povjesničar: Jasenovac i Bleiburg nisu isto, www.prometej.ba, studeni 2011., pristupljeno 19. veljače 2016.
  37. Sanja Gladanac, Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, "Jasenovac i Bleiburg nisu isto", Prilozi 41/2012., Institut za istoriju Sarajevo, www.iis.unsa.ba, pristupljeno 19. veljače 2016.
  38. Ivo Goldstein, Zagreb 1941. - 1945., Novi Liber, Zagreb, 2011. ISBN 9789533250113
  39. Ivo i Slavko Goldstein, Tito, Profil knjiga, Zagreb, 2015. ISBN 9789533134178, Predstavljanje knjige Slavka i Ive Goldsteina "Tito", www.historiografija.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
  40. Miroslav Brandt. Život sa suvremenicima, Zagreb, 1996., str. 190–191
  41. "'TA JE SLIKA TU SLUČAJNO!' Zašto hrvatski veleposlanik Ivo Goldstein u uredu u Parizu drži sliku Tita?". jutarnji.hr. 07. studenog 2013.. http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ta-je-slika-tu-slucajno-zasto-hrvatski-veleposlanik-ivo-goldstein-u-uredu-u-parizu-drzi-sliku-tita/918002/ Pristupljeno 30. lipnja 2016. 

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta