Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski je povjesničar, sveučilišni profesor židovskog podrijetla.[1] Od 2012. veleposlanik je Hrvatske u Francuskoj.[2]
Životopis
Mladost i obrazovanje
Goldsteinovi preci doselili su u Hrvatsku iz Erdelja još u 19. stoljeću, najprije u Karlovac, u kojem su, s prekidima, živjeli do polovice 20. stoljeća i bavili se knjižarskom djelatnošću.[3] Ivo Goldstein rođen je 1958. godine u Zagrebu u obitelji Slavka i Vere.[4] Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju svršio je u Zagrebu gdje je, 1976. godine, upisao studij povijesti na Filozofskom fakultetu.[5] Studij je svršio 1979. godine i sljedeće godine zapošljava se kao asistent na Katedri za opću povijest srednjega vijeka matičnog fakulteta.
Historiografski i pedagoški rad
Godine 1984. magistrirao je radnjom pod naslovom Historiografski kriteriji Prokopija iz Cezareje.[5][6] Usavršavao se u Parizu na Visokoj školi društvenih znanosti, u Ateni, te kasnije na Institutu "Imre Kertész Kolleg" u Jeni.[7] Doktorirao je 1988. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu [8] radnjom pod naslovom Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija I. (6-9. stoljeće).[5] Iste godine postaje docent, 1996. godine izvanredni, te 2001. godine redovni profesor. Predaje i na poslijediplomskom studiju matičnog fakulteta, a od 1990. godine i Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. Bio je pročelnik odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta. Bio je gost predavač na fakultetima u Osijeku, Puli, Mostaru i Rijeci. Predavao je i na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH. Bio je voditelj projekata "Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku" i "Židovski biografski leksikon", te suradnik na projektima "Hrvatska povijest - sinteze" Nikše Stančića i "Hrvatska povijest 1102.-1526." Tomislava Raukara.[9] Također je jedan od utemeljitelja i prvi predstojnik katedre za judaistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta.[10]
U početku se bavio bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih godina bavi se hrvatskom poviješću 20. stoljeća.[11]
Bio je predsjednikom Židovske vjerske zajednice "Bet Israel" [12] sa sjedištem u Zagrebu, a od veljače 2013. godine veleposlanikom je Republike Hrvatske u Republici Francuskoj. Oženjen je i otac dvije kćeri.
Djela
Goldstein je autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Urednikom je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb i nakladničke kuće Novi Liber. Napisao je više scenarija za televiziju, povremeno surađuje kao kolumnist i na druge načine u raznim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1994. godine jednim je od urednika godišnjaka Radova Zavoda za hrvatsku povijest. Od 1992. do 1997. bio je članom Predsjedništva Društva za hrvatsku povjesnicu. Sudionik je brojnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Prevodi s engleskoga jezika.
Značajnija djela [13] kojima je Ivo Goldstein autor, suautor ili urednik su:
- Bizant na Jadranu (1992.) [14][15][16]
- Hrvatski rani srednji vijek (1995.) [17][18]
- Kronologija - Hrvatska - Europa - svijet (1996.) [19][20]
- Rječnik stranih riječi (1999.)
- Holokaust u Zagrebu (2001.) [21]
- Hrvatski enciklopedijski rječnik (2002.)
- Hrvatska povijest (2003.) [22][23]
- Židovi u Zagrebu 1918-1941. (2004.) [24][25]
- Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku (2006.) [26][27]
- Povijest zagrebačke Klasične gimnazije: (1607.-2007.) (2007.) [28][29]
- Hrvatska 1918-2008.(2008.) [30][31][32]
- Dvadeset godina samostalne Hrvatske (2010.) [33][34]
- Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.) [35][36][37]
- Zagreb 1941. - 1945. (2011.) [38]
- Tito (2015.) [39]
Ocjene
Goldsteinov mentor prof. Miroslav Brandt opisao je u svojoj knjizi Život sa suvremenicima Goldsteinov rad:[40]
- "Pokazalo se da temu dubinski uopće ne razumije, ali se veoma mnogo trudio da u časopisima objavljuje sitne priloge, da bi imao (kako bi sam govorio) što više publiciranih naslova. Neke od njih pokazivao mi je unaprijed, a kod jednog od njih ustanovio sam da u bilješkama navodi ne samo pisce i djela koje nije pročitao, nego i pisce koji ne postoje niti su ikada postojali. Na moj prigovor odgovorio je: ‘Tako to rade svi, pa zašto ne bih i ja!’ To mi je toga čovjeka razotkrilo do kraja kao pripravna na falsificiranje i znanstveno nepoštenje, i ja sam digao ruke od njegova daljega znanstvenog razvitka."
Nagrade
- 2005. Nagrada grada Zagreba za ukupni znanstveno-istraživački doprinos, te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918. - 1941. [5]
- 2007. Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos
Kontroverze
Za vrijeme obavljanja dužnosti veleposlanika RH u Parizu na centralnoj poziciji u sobi za prijam u Hrvatskom veleposlanstvu držao je izloženu uokvirenu fotografiju Josipa Broza Tita.[41]
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ Goldstein, Ivo, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
- ↑ "Goldstein ne želi iz Pariza, tražio od Oreškovića da ga ostavi". vecernji.hr. 30. lipnja 2016.. http://www.vecernji.hr/hrvatska/goldstein-ne-zeli-iz-pariza-trazio-od-oreskovica-da-ga-ostavi-1095840/ Pristupljeno 30. lipnja 2016.
- ↑ Obitelj Goldstein - vjenčanje Alme Goldstein 1930., www.kafotka.net, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Židovi koji su izgradili moderni Zagreb, Nacional 483/2005., arhiva.nacional.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 Biografija Goldstein, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, www.nsz.hr, preuzeto 24. lipnja 2013.
- ↑ Dio radnje dostupan je, u djelomično prerađenom obliku, kao članak: Ivo Goldstein, Historiografija o Prokopiju iz Cezareje, Historijski zbornik 38 (1985.), www.historipgrafija.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ École des Hautes Études en sciences sociales, École des Hautes Études en sciences sociales, fr.wikipedia.org
- ↑ Spomenica Josipa Adamčeka, Damir Agičić, Doktorati iz povijesti u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata (1946-2008): Prilog istraživanju historije historijske znanosti, fusnota 1, str. 519.
- ↑ Ivo Goldstein, Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Novi studij judaistike, HRT, 15. listopada 201., www.hrt.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Kratki životopis, Filozofski fakultet u Zagrebu, www.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
- ↑ Povijest zajednice, Židovska vjerska zajednica "Bet Israel" u Hrvatskoj, www.bet-israel.com, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Opširna bibliografija dostupna je na: Kratki životopis, Filozofski fakultet u Zagrebu, www.ffzg.unizg.hr, ili Ivo Gldstein, CROSBI, bib.irb.hr
- ↑ Ivo Goldstein, Bizant na Jadranu: Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija I., Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1992.
- ↑ Borislav Grgin, Ivo Goldstein: Bizant na Jadranu, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.25 No.1, listopad 1992., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
- ↑ Mirja Jarak, Ivo Goldstein, Bizant na Jadranu (od Justinijana I.do Bazilija I.), Opuscula Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda, Vol.16 No.1, prosinac 1992., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Novi Liber, Zagreb, 1995., ISBN 9536045028 i 9531750432, www.scribd.com
- ↑ Neven Budak, O knjizi Ive Goldsteina "Hrvatski rani srednji vijek", Ivo Goldstein, Odgovor na diskusiju Nevena Budaka, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.28 No.1, siječanj 1996., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Skupina autora, uredio Ivo Goldstein, Kronologija: Hrvatska, Europa, svijet: politička i vojna povijest, religija, književnost, likovne umjetnosti, znanost i tehnički razvoj, glazba, film, sport, Novi Liber, Zagreb, 1996., ISBN 9536045125
- ↑ Nikša Stančić, "Kronologija", ur. Ivo Goldstein, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.29 No.1, siječanj 1997., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
- ↑ Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, Holokaust u Zagrebu ,Židovska općina Zagreb i Novi Liber, Zagreb, 2001., ISBN 9536045194 nevaljani ISBN
- ↑ Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., ISBN 9536045222
- ↑ Goran Budeč, Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Vol.21, ožujak 2004., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Ivo Goldstein, Židovi u Zagrebu 1918-1941., Novi Liber, Zagreb, 2004., ISBN 9536045230
- ↑ Petar Bagarić, Ivo Goldstein, Židovi u Zagrebu 1918-1941, Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.3, siječanj 2006., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Ivo Goldstein, Borislav Grgin, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi Liber, Zagreb, 2006. ISBN 953604546X, www.scribd.com
- ↑ Ivan Botica, Sinteza europskoga srednjovjekovlja iz hrvatskoga pera, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.39 No.1, listopad 2007., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Ivo Goldstein, Agneza Szabo, Povijest zagrebačke Klasične gimnazije: (1607.-2007.), Novi Liber i Klasična gimnazija, Zagreb, 2007., ISBN 9789536045501
- ↑ Vanja Dolenc, Filip Šimetin Šegvić, 400. obljetnica osnutka Klasične gimnazije u Zagrebu, Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.4, listopad 2007., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Ivo Goldstein, Hrvatska 1918-2008., EPH i Novi Liber, Zagreb, 2008., ISBN 9789533000961 i 9789536045570
- ↑ Vladimir Geiger, Niz otvorenih pitanja, Vijenac 397 - 21. svibnja 2009.,www.matica.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Jelena Svirčić, Hrvatska 1918.- 2008. (intervju s Ivom Goldsteinom), H-ALTER, www.h-alter.org, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Ivo Goldstein, Dvadeset godina samostalne Hrvatske, Novi Liber, Zagreb, 2010. ISBN 9789533250014
- ↑ Radoslav Zaradić, Dvadeset godina samostalne Hrvatske, Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.XIV No.27, lipanj 2011., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, Jasenovac i Bleiburg nisu isto, Novi Liber, Zagreb, 2011. ISBN 9789533250090, CROSBI, bib.irb.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Franjo Šarčević, Intervju: Ivo Goldstein, povjesničar: Jasenovac i Bleiburg nisu isto, www.prometej.ba, studeni 2011., pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Sanja Gladanac, Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, "Jasenovac i Bleiburg nisu isto", Prilozi 41/2012., Institut za istoriju Sarajevo, www.iis.unsa.ba, pristupljeno 19. veljače 2016.
- ↑ Ivo Goldstein, Zagreb 1941. - 1945., Novi Liber, Zagreb, 2011. ISBN 9789533250113
- ↑ Ivo i Slavko Goldstein, Tito, Profil knjiga, Zagreb, 2015. ISBN 9789533134178, Predstavljanje knjige Slavka i Ive Goldsteina "Tito", www.historiografija.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.
- ↑ Miroslav Brandt. Život sa suvremenicima, Zagreb, 1996., str. 190–191
- ↑ "'TA JE SLIKA TU SLUČAJNO!' Zašto hrvatski veleposlanik Ivo Goldstein u uredu u Parizu drži sliku Tita?". jutarnji.hr. 07. studenog 2013.. http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ta-je-slika-tu-slucajno-zasto-hrvatski-veleposlanik-ivo-goldstein-u-uredu-u-parizu-drzi-sliku-tita/918002/ Pristupljeno 30. lipnja 2016.
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Ivo Goldstein, Srpsko-hrvatsko pomirenje u historiografiji - pretpostavka ili posljedica političkog pomirenja? (1999.), Hrčak
- Ivo Goldstein, Hrvatska povijest između Istoka i Zapada, (1994.), Hrčak
- Ivo Goldstein, O etnogenezi Hrvata u ranom srednjem vijeku, (1989.), Hrčak