Ivan Luka Garanjin (Trogir, 5. ožujka 1764. - Trogir, 2. ožujka 1841.), hrvatski gospodarstveni stručnjak, kulturni djelatnik, gospodarstvenik i arheolog. Iz hrvatske plemićke obitelji Garagnin.[1][2][3]
Unaprijeđivao poljodjelstvo, stočarstvo i stočarstvo u Dalmaciji. Imao lapidarij. Osnovao privatni botanički vrt, na uzornom posjedu kod Trogira. Ondje je izvodio znanstvene pokuse. Jedan od najuglednijih fiziokrata u Hrvata. Napisao djelo Ekonomsko-politička razmišljanja u Dalmaciji (1806.), gdje je prikazao gospodarske (ne)prilike u Dalmaciji i predložio kako reformirati. dao je prijedloge za reformu prilika u Dalmaciji s kritičkim prikazom tadašnjega stanja.[3] Suosnivač katštelansko-trogirske gospodarske akademije.[2] Aktivan i na arheološkom polju. Otkupio arheološke predmete iz Solina, prvi sustavno iskapao Salonu te je otkrio temelje i dio amfiteatra. Pridonio obiteljskoj knjižnici Garanjin-Fanfogna u Trogiru.[2]
Izvori
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. VII, str. 113.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 373
- ↑ 3,0 3,1 Garanjin (Garagnin), Ivan Luka, Proleksis enciklopedija, LZMK, Zagreb. 9. ožujka 2015. Pristupljeno 4. veljače 2018.