Ivan I. Zrinski
| Ivan I. Zrinski | |
|---|---|
| Matična kuća | Zrinski |
| Rođenje | – oko 1510.(?) |
| Smrt | 19. svibnja 1541. |
| Otac | Nikola III. Zrinski |
| Majka | Jelena Karlović Krbavska |
| Supruga | |
| Djeca | |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Vjera | katolička |
| Dužnosti | |
Ivan I. Zrinski (Zrin(?), oko 1510(?) – Vinodol kod Hrastovice, 19. svibnja 1541.),[1] hrvatski velikaš i vojskovođa, borac protiv Osmanlija. Bio je pripadnik roda knezova Zrinskih, jedan od braće (uz Jurja III. i Petra III.) sigetskog junaka Nikole IV. Šubića Zrinskog.[2]
Životopis
Knez Ivan I. Zrinski rođen je početkom 16. stoljeća, oko 1510. godine,[3] najvjerojatnije u utvrdi Zrin, kao jedan od šestero djece hrvatskog kneza Nikole III. Zrinskog i njegove supruge Jelene Karlović Krbavske, među kojima četiri sina i dvije kćeri. Prema nekim izvorima Ivan je bio stariji brat kasnijeg branitelja Sigeta Nikole.[4] U raspoloživim izvorima nema puno podataka o njegovim mlađim danima. Zna se da je s bratom Nikolom podržavao oca i ujaka, kneza Ivana Torkvata Karlovića Krbavskog, u Cetingradskom izboru Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskoga kralja 1527. godine,[5] te i nakon toga iskazivao odanost prema moćnoj habsburškoj dinastiji, što je omogućilo jačanje statusa Zrinskih i održavanje obrambenog sustava na granici prema osmanskim okupiranim područjima. Jedno vrijeme nastojao je s Osmanlijama održavati kakvo-takvo primirje na granici pa je pristao plaćati im godišnji danak i tolerirati njihov prolazak kroz svoje posjede.
Nakon jednog većeg prodora Osmanlija u Pounje braća Ivan i Nikola su sa svojom vojnom postrojbom pružili otpor. Od tada započinje razdoblje jake otvorene borbe između Zrinskih i osmanskih osvajača. Za svoje zasluge u borbi protiv Osmanlija braća su od kralja Ferdinanda dobili povelje za nove posjede, među kojima su bili Kostajnica, Ozalj, Medvedgrad i Čakovec, kao i područje Vranskog priorata.[6] Vranski priorat su braća preuzeli 1941. godine na temelju darovnice koju im je kralj izdao početkom te godine.
U ljeto godine 1539. Ivan je s bratom Nikolom sudjelovao u likvidiranju odbjeglog habsburškog vojskovođe Ivana Katzianera, kojeg je kralj Ferdinand, zbog njegovih vojnih neuspjeha i neovlaštenih pregovora s Turcima, dao utamničiti, ali je on ubrzo pobjegao iz tamnice. Nakon što je dugo uspješno izbjegavao ponovno uhićenje, Kacianer je završio kod braće Zrinski, a oni su ga, pokazujući tako odanost kralju Ferdinandu, umorili na svom posjedu u Kostajnici.[7]
Godine 1540., kad je velika osmanska vojska (oko Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127. ljudi) upala u Pounje i napala Kostajnicu i Zrin,[8] knez Ivan je iz svoje utvrde Gvozdanskog zatražio pomoć od habsburških vojnih zapovjednika. Cijelo je Pounje tada postalo ratno poprište, a općem metežu je pridonio i sukob Zrinskih sa zagrebačkim biskupom Šimunom Erdődyjem. U tom sukobu Ivan Zrinski smrtno je stradao dok je sa svojim postrojbama 1541. godine opsjedao biskupovu utvrdu Vinodol kod Hrastovice.[9]
Vidi još
Izvori
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Bez premca najslavniji ratnički lik u hrvatskoj povijesti vecernji.hr
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.