Ivan Coronini
| Ivan Coronini | |
|---|---|
| Johann Baptist grof Coronini-Cronberg | |
| Ivan Coronini Ivan Coronini | |
| Ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije | |
| u službi 28. srpnja 1859. – 19. travnja 1860. | |
| Prethodnik | Josip Jelačić |
| Nasljednik | Josip Šokčević |
Ivan grof Coronini-Cronberg, pravim imenom Johann Baptist Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. - 26. srpnja 1880.), general topništva (Feldzeugmeister), hrvatski ban od 1859. do 1860. godine i banski namjesnik. Promicatelj germanizacije i apsolutizma.[1]
Životopis
Iz austrijske grofovske obitelji Coronini von Cronberg, dalekog talijanskog podrijetla iz Bergama. Vojničku karijeru započeo kao kadet u protunapoleonskim ratovima. Od 1836. je među odgojiteljima Franje Josipa. [1]
Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj 31. prosinca 1849. odredio da se u Temišvaru ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati tamiški Banat i srpska vojvodina, za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini. Po njemu je nazvano novopodignuto selo Coronini (danas u Karaš-severinskoj županiji ) koje je dao podići na mjestu bivšeg sela Alibega u Rumunjskoj.
Kolovoza 1851. imenovan je za guvernera Srpske Vojvodine. Zapovijedao je korpusom u vrijeme Krimskog rata koji je 1854. zauzeo Vlašku[1], kad je Habsburška Monarhija u svojstvu neutralnog posrednika zaposjela Moldaviju i Vlašku radi čuvanja neutralne zone između dviju zaraženih strana te očuvanja status quo na Balkanu.[2]
Nakon smrti Josipa Jelačića imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano Državno vijeće, koje je trebalo raspravljati o organizaciji Monarhije (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa Strossmayera za bana 19. lipnja 1860. imenovan Josip Šokčević.
Poslije je odlikovan Redom zlatnog runa.
Izvori
- Josip Horvat: "Politička povijest Hrvatske", prvi dio, Zagreb, 1990.
- http://rulers.org/indexc4.html
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Redakcija: CORONINI CRONBERG, Johann Baptist. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 11.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/coronini-cronberg-johann-baptist>.
- ↑ XI. THE AGE OF ABSOLUTISM IN TRANSYLVANIA (1849–1867) (Zoltán Szász). 2. POLITICAL LIFE IN THE ERA OF ABSOLUTISM. The Impact of the Crimean War. . HISTORY OF TRANSYLVANIA Volume III. From 1830 to 1919., Atlantic Research and Publications. 2002. ISBN 0-88033-497-5. Pristupljeno 11. siječnja 2026.
| Političke dužnosti | ||
|---|---|---|
| Prethodnik Josip Jelačić |
Hrvatski ban 1859.–1860. |
Nasljednik Josip Šokčević |