Toggle menu
309,2 tis.
63
18
534 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivan Črnčić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Ivan Črnčić (Ivan Crnčić)[1] (Polje (Dobrinj), 2. svibnja 1830. - Rim, 7. siječnja 1897.)[2] hrvatski katolički svećenik, tajnik krčkog biskupa, ravnatelj znamenitog hrvatskog Zavoda sv. Jerolima u Rimu, prvi član JAZU, danas HAZU, s otoka Krka. Pisac, slavist, filolog, arhivist, kroatist, povjesničar; u rodnome Polju otvorio drugu redovnu školu u Dobrinjštini. Prvi je priredio čitanje i izdanje darovnice slavnog Dragoslava.[3] Objavio ju je u 1860. godine u "Zagrebačkom katoličkom listu".[3] 1874. objavio je Ljetopis popa Dukljanina pod nazivom Popa Dukljanina ljetopis po latinsku i toga nekoliko i još nešto po hrvatsku, po prepisu popa Jerolima Kaletića.[4]

Životopis

Rođen je na otoku Krku 2. svibnja 1830. u selu Polju.[2]

Bogosloviju studirao u Gorici (Gorizia). Za svećenika se zaredio 1856. godine. Studij bogoslovlja nastavio je u zavodu Augustineum u Beču,[5] gdje je doktorirao teologiju 1861. godine.

Tajnik Krčke biskupije bio je 1861.[2] biskupu Ivanu Josipu Viteziću.[5]

Bio je kanonik crkve sv. Jeronima i ravnatelj Hrvatskog kaptola Zavoda sv. Jeronima u Rimu.[1][2] Dužnost ravnatelja obnašao je do smrti.[5] Pouzdanik hrvatskim biskupima u Rimu, posebice Strossmayeru.[6]

Bavio se istraživanjem hrvatske crkvene i kulturne povijesti. Fokusirao se na glagoljaštvo Istre i Kvarnera. U izučavanju hrvatske glagoljaške baštine odigrao je istaknutu ulogu. Do izvora je dolazio istraživanjem arhivskog gradiva koji je potom objavljivao.[2] Objavio je mnogo monografija, studija, rasprava i članaka iz hrvatske kulturne i crkvene povijesti.[5] Fokusiranost na proučavanje glagoljskih epigrafskih spomenika pridonijela je njegovoj važnoj ulozi u otkrivanju Bašćanske ploče.[2][5]

Od 1882. godine član je HAZU.[2]

Djela

  • Najstarija poviest krčkoj, osorskoj, rabskoj, senjskoj i krbavskoj biskupiji (1867).[2]
  • Dvie rasprave, 1868.
  • Popa Dukljanina letopis po latinsku i toga nekoliko i još nešto po hrvatsku po prepisu popa Jerolima Kaletića, 1874.
  • Imena Slovjenin i Ilir u našem gostinjcu u Rimu poslije 1453. godine, 1886.
  • Statut Vrbanski a donekle i svega krčkog otoka (1890).[5]
  • Još dvoje o slovjenskom gostinjcu u Rimu izopačeno, 1896.
  • Statuta lingua croatica conscripta = Hrvatski pisani zakoni: Vinodolski, Poljički, Vrbanski a donekle i svega Krčkog otoka, Kastavski, Veprinački i Trsatski (urednici Franjo Rački, Vatroslav Jagić i Ivan Črnčić), 1890.

Citati

„Pak, Hrvate moj, kako se mi tomu radovasmo i veseljasmo! te uskiknusmo: Zvonimir, kralj hrvatski! napis jedanaestoga vijeka! Da je za nj znao tvrdi Dobrovsky! da ga je pročitao željni Šafaržik! da ga je vidio neki hrvatski neprijatelj i njegovi poslušnici!"”
(Prigodom ponovna posjeta Jurandvoru)


Izvori

  1. 1,0 1,1 Črnčić (Crnčić), Ivan Proleksis enciklopedija
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 7. siječnja 1987. umro je povjesničar Ivan Črnčić _ Otok Krk Dogodilo se na današnji dan _ Gradske vijesti _ 7.1.2013., otok-krk.org, (MK) Autor: Admin, 7. siječnja 2013.
  3. 3,0 3,1 Milan Mihaljević, Dosadašnja čitanja darovnice slavnoga Dragoslava
  4. Mužić, Ivan, Hrvatska kronika 547.-1089., Marjan tisak, Split, 2002. ISBN 953-214-053-0, str. 227.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 Črnčić, Ivan, Hrvatska enciklopedija LZMK
  6. Croatica Christiana periodica Maja Polić: Studenti Augustineuma (Frintaneuma) s područja Riječke nadbiskupije/metropolije (zapadna Hrvatska), br. 67 - lipanj 2011., str. 146.