Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Il Sodoma

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Sveti Sebastijan (1525). Galerija Palatina (Palazzo Pitti), Firenza

Sodoma ili Il Sodoma (rođen kao Giovanni Antonio Bazzi), (Vercelli, 1477.Siena, 15. veljače 1549.), bio je talijanski slikar, pripadnik sienske škole.

Prema Vasariju, koji ga je očigledno mrzio, dobio je ovakav naziv jer je bio homoseksualac. Bazzi je međutim taj naziv koristio u svom potpisu.

Sodoma je 1498. putovao u Milano, gdje na njega jak utjecaj ostavlja Leonardo da Vinci, a 1501. putuje u Sienu. Njegova djela obuhvaćaju freske koje je započeo Luca Signorelli u samostanu Monte Oliveto i čudesnu fresku Stigmatizacije svete Katarine u crkvi San Domenico.

Pozvan je u Rim 1508. kako bi u Vatikanu oslikao jednu od papinih privatnih odaja, Stanza della Segnatura. Ponovo dolazi u Rim 1512., kada bankaru Agostinu Chigi crta poznatu Aleksandrovu fresku u Villi Farnesini.

Sveti Sebastijan

Ova slika na platnu oslikana je sa svetim Sebastijanom na prednjoj strani i s Marijom i svecima u pozadini. Prvobitno je korištena kao zastava za procesije Confraternita di San Sebastiano ("Bratstva sv. Sebastijana") u Camollii nedaleko Siene. Figure su okarakterizirane plastičnom osjetljivosti tijela s detaljiranim narativnom stilom. Tipičan dio Sodomovog slikarstva pogledi su kod glavnih protagonistka koji su u polumraku.

Djela (izbor)

  • Aleksandar veliki (1512.–1515), Villa Farnesina, Rim
  • Sveti Sebastijan (1525.)
  • Krist u predvorju pakla (oko 1530.–1534.)
  • Abrahamova žrtva (1542.)