Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Bitka na Bosanskim visoravnima | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Hrvatsko-bugarski ratovi | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Prvo Bugarsko Carstvo | Hrvatsko Kraljevstvo | ||||||
Zapovjednici | |||||||
knez Alogobotur | kralj Tomislav | ||||||
Gubitci | |||||||
veliki - poginula je gotovo cijela vojska | nepoznat broj |
Hrvatsko-bugarska bitka (27. svibnja 927. ili 926. godine) se dogodila u neimenovanom neprohodnom području u kojoj je hrvatska vojska porazila bugarsku vojsku pod vodstvom kneza Alogobotura.
Godine 924. Bugari su napali Srbiju i porazili župana Zahariju, koji je potom pronašao sklonište u Hrvatskoj. Ovo je bio povod napadu kojeg je bugarski car Simeon izvršio na Hrvatsku poslavši jednog od svojih knezova.
Prema Konstantinu Porfirogenetu, Hrvatska je u to doba mogla podići kopnenu vojsku od 100.000 pješaka i 60.000 konjanika i ratnu mornaricu od 80 velikih i 100 manjih galija, što se smatra nepouzdanim i pretjeranim. Na primjer, vrela slično govore i o Fridriku Barbarossi, koji je tijekom Trećeg Križarskog rata podigao vojsku od 100.000 vojnika i 20.000 viteza, što povjesničari također odbacuju.
Povijesni izvori[uredi]
- Na 27. mjeseca svibnja, tijekom 15. indikcije, Symeon, vladar Bugara, vodio je vojsku protiv Hrvata u bitci dok se borio s njima, biva poražen i svi pod njim bijahu pobijeni ... i Symeon umire u Bugarskoj, što svršava njegov život, nadvladan tugom i slomljena srca ... I čuvši o Simeonovoj smrti, susjedni narodi, Hrvati, Mađari i ostali, odluče napasti Bugare ...
- U mjesecu svibnju, tijekom 15. indikcije, Symeon, vladar Bugara, napadne Hrvate, i, u borbi s njima, biva poražen u neprohodnoj regiji i izgubi svu vojsku ... Symeon umire od infarkta u Bugarskoj ... Zatim, čuvši o Simeonovoj smrti, susjedni narodi, Mađari, Srbi, Hrvati i ostali odlučiše napasti Bugare
- Na 27. dan u mjesecu svibnju, tijekom 15. indikcije, Symeon, Bugarski knez, vodio je bitku protiv Hrvata, i, boreći se, biva poražen, i svi pod njim mrtvi. Zatim napadnut od neizlječivog infarkta, nestade, biva u svemu griješan čovjek ... Postavio je Petra, svog sina, kao kneza ...
- Konstantin Porfirogenet:
- Sada, u tom vremenu ti isti Bugari pod Agoboturom uđu u Hrvatsku za rat, i tamo bivaju svi pobijeni od Hrvata
- Ali bugarski vladar Simeon, krvožedan i nemiran čovjek, napadne hrvatski narod i, poražen u neprohodnoj regiji, izgubi svu vojsku... Simeon umire slomljenog srca (infarkt).
- Nestorova kronika (Povijest prošlih vremena):
- I god 6430 (942). Simeon hodil na horvatov, i pobedili ego horvaty, i umer, ostaviv Petra, svoego syna, knyazem nad bolgarami.[2]
Izvori[uredi]
- ↑ Bakalov, Istorija na Bǎlgarija, "Simeon I Veliki".
- ↑ http://lib.ru/lat/HISTORY/RUSSIA/povest.txt
http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/de_administrando_imperio.htm#tridesetprva