Povijest prošlih vremena (staroslavenski: Повѣсть времeньныхъ лѣтъ; ruski: По́весть временны́х лет, Povest' vremennykh let; ukrajinski: По́вість вре́м'яних літ, Povist' vrem'anykh lit; bjeloruski: Апо́весць міну́лых часо́ў, Apoviesć minułych časoŭ) je spis povjesničara Nestora koji opisuje povijest Kijevske Rus'i od 850. do 1100. godine.
O Hrvatima
Hrvati se u spisu spominju 7 puta:
По мнозѣхъ же временѣхъ сѣлѣ суть словени по Дунаеви, кде есть нынѣ Угорьская земля и Болгарьская. От тѣхъ словенъ разидошася по земьли [...] А се ти же словѣне: хорвати бѣлии, серпь и хорутане.
Nakon mnogo vremena naselili su Slaveni područje oko Dunava, gdje su sad Ugarska i Bugarska zemlja. I ti Slaveni razišli su se po zemlji [...]. A ti Slaveni su: Hrvati (Bijeli Hrvati), Srbi i Horutani.
И живяху в мирѣ поляне, и древляне, и северо, и радимичи, и вятичи и хорвати.
I živjeli su u miru Poljani, Drevljani, Sjevernjaci, Radimići, Vjatići i Hrvati (Bijeli Hrvati).
В лѣто 6415. Иде Олегъ на Грѣкы, Игоря оставивъ Кыевѣ. Поя же множьство варягъ, и словѣнъ, [...], и радимичи, и хорваты...
Godine 6415. (907.) pošao je Oleg na Grke (tj. Bizant), ostavivši Igora u Kijevu. Uzeo je (poveo) mnoštvo Varjaga, Slavena, [...] Radimića i Hrvata (Bijelih Hrvata).
В лѣто 6450. Семеонъ иде на хорваты, и побѣженъ бысть хорваты, и умре, оставивъ Петра, сына своего, княжить.
Godine 6450. (942.) Simeon (bugarski car) pošao je na Hrvate i pobijedili su ga Hrvati, umro je, ostavivši Petra, svoga sina, da vlada.
Въ лѣто 6501. Иде Володимиръ на Хорваты. Пришедшю же ему с войны хорватьской, и се печенѣзѣ придоша...
Godine 6501. (993.) Vladimir je pošao na Hrvate. Kad se vratio iz hrvatske vojne (tj. vojnog pohoda na Hrvate), došli su Pečenezi...
Vanjski izvori
- PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka
- PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka