Hrvatski šahovski savez

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Predložak:URL i naslovi

Hrvatski šahovski savez
Hrvatski šahovski savez
Osnovan 12. svibnja 1912.
Sjedište Trg Krešimira Ćosića 11, Zagreb
Predsjednik Ivica Brkić[1]
Tajnik Alojzije Janković

Hrvatski šahovski savez je zajednica šahovskih udruga i upravljačko šahovsko tijelo u Hrvatskoj.

Povijest

Utemeljen je 12. svibnja 1912. godine. Član je Svjetske šahovske federacije (FIDE) i Europske šahovske unije - European Chess Union (ECU) od 21. lipnja 1992. godine.[2] Okuplja više od 200 hrvatskih šahovskih klubova. Organizira pojedinačna i ekipna natjecanja na državnoj razini. Hrvatska pripada europskoj zoni 1.2b. Predsjednik zone je Alojzije Janković (ažurirano 22. listopada 2019.).[3][4]

Međunarodni naziv za savez je Croatian Chess Federation.

Članovi saveza su šahovski klubovi, županijski šahovski savezi i organizacije koje se bave šahovskim djelatnostima. U 2019. godini članovi saveza su ukupno 219 klubova, 20 županijskih saveza (županija Dubrovačko-neretvanska ima samo dva kluba pa nema formiran savez) te tri organizacije: Hrvatska udruga šahovskih sudaca, Udruga šahovskih problemista, Hrvatska udruga problemskih šahista. [5]

Već 1993. godine Siniša Režek pokreće web stranicu Hrvatskog šahovskog saveza, te FIDE uvrštava link na web stranicu u svoj redovni Almanah. Od 1998. urednik je sam Savez i nova web adresa . Nova adresa https://hrvatski-sahovski-savez.hr/ je u upotrebi od 2017. godine.

Hrvatska udruga dopisnih šahista (HUDŠ), zasnovana je 25. siječnja 1975. te osnovana pristupom desetog člana 23. siječnja 1990. HUDŠ se 6. kolovoza 1991. odvaja od Jugoslavenskog savjeta za dopisni šah, 23. rujna 1992. postaje punopravnom članicom Međunarodne federacije za dopisni šah - International Correspondence Chess Federation (ICCF) te se 4. studenog 1996. učlanjuje u Hrvatski šahovski savez. HUDŠ djeluje kao samostalna udruga na zemaljskoj razini te kao punopravna članica ICCF-a na svjetskoj razini.[6]

Pod HŠS-om djeluju dvije udruge problemskog šaha: Hrvatska udruga problemskih šahista i Udruga šahovskih problemista. Član je Svjetske federacije šahovske kompozicije - World Federation for Chess Composition (WFCC).

Šahovska olimpijada

do 2015.

Ekipne medalje

italic - označava šahiste koji su medalje osvajali za Jugoslaviju

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Braslav Rabar,
Petar Trifunović
1 0 2 3
2 Andrija Fuderer 0 1 2 3
3 Dragoljub Minić,
Mijo Udovčić
0 1 0 1
4 Mario Bertok,
Mato Damjanović,
Bojan Kurajica,
Josip Rukavina
0 0 1 1

Pojedinačne medalje

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Petar Trifunović 1950.III 1935.IV, 1937.II 3
2 Braslav Rabar 1950.IV* 1952.II 2
3 Ognjen Cvitan 1992.2R 1
4 Andrija Fuderer+ 1954.1R 1958.2R 2
5 Robert Zelčić 2006.IV 1
5 Mato Damjanović 1960.1R 1
7 Zdenko Kožul 1990.III 1
7 Vlatko Kovačević 1990.IV 1
7 Vlasta Maček 1974.1R 1

+1952. imao je rezultat od 70% što bi bilo dovoljno za srebro.

Muškarci

Najveći uspjeh je 7. mjesto 1992. godine na 30. olimpijadi.[7]

Igrajući za reprezentaciju Jugoslavije hrvatski šahisti sudjelovali su u osvajanju zlata 1950., srebra 1958., 1962. i 1964. te bronce 1952., 1954., 1960., 1972. i 1980. Nije ih bilo u sastavu reprezentacije 1926., 1956., 1968., 1974. (srebro) i 1970. (bronca).

Žene

Najbolji rezultat je 19.mjesto 1994. na 16. olimpijadi.[7]

Hrvatske šahistice nisu izravno sudjelovale u uspjesima jugoslavenske reprezentacije (srebro 1963. i bronca 1988.). Vlasta Maček bila je izbornica reprezentacije 1988.

Svjetsko prvenstvo

do 2015.

Pojedinačno

Paula Wolf-Kalmar bila je 2. na turnirima 1930. i 1931. te 3. na turniru 1927.

Turnir kandidata

Najbolji rezultat ostvario je 2004. Zdenko Kožul plasirajući se među 16 najboljih. To izdanje kao i izdanje dvije godine ranije bilo je sa 128 sudionika najveće izdanje turnira kandidata po broju sudionika u povijesti.

Ekipno

Pojedinačne medalje

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Goran Dizdar 1997.1R 1

Muškarci

Najbolji rezultat je 6. mjesto 1997.

Hrvatski šahisti nisu sudjelovali u osvajanju jedine jugoslavenske reprezentacije; srebra 1989.

Žene

Još se niti jednom nisu kvalificirale.

Svjetski kup

Chess World Cup

Najbolji rezultat je 2. kolo Zdenka Kožula 2007.

Europsko prvenstvo

do 2016.

Pojedinačno

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Ivan Šarić 2018. 0 0 1
1 Zdenko Kožul 2006. 0 0 1

Paula Wolf-Kalmar osvojila je 5. mjesto 1924. na neslužbenom prvenstvu.

Ekipno

Ekipne medalje

italic - označava šahiste koji su medalje osvajali za Jugoslaviju

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Dragoljub Minić,
Petar Trifunović
0 3 0 3
2 Krunoslav Hulak 0 2 1 3
3 Mario Bertok,
Vlatko Kovačević,
Mijo Udovčić
0 2 0 2
4 Ivan Buljovčić,
Mišo Cebalo,
Ognjen Cvitan,
Mato Damjanović,
Andrija Fuderer,
Bojan Kurajica,
Bogdan Lalić,
Dražen Marović,
Braslav Rabar
0 1 0 1
5 Srđan Marangunić 0 0 1 1

Pojedinačne medalje

Legenda

- rimski broj pored godine označava redni broj ploče na kojoj je šahist igrao
- 1(2)R označava prvu, odnosno drugu rezervu
- * označava najuspješnijeg igrača prvenstva

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Mladen Palac 1997.III, 2005.II 1999.II 3
2 Krunoslav Hulak 1989.II* 1
2 Petar Trifunović 1957.IV 1
2 Braslav Rabar 1957.X 1
5 Dragoljub Minić 1970.V 1
5 Rajna Šargač 2007.IV 1
7 Vlatko Kovačević 1983.IV 1
7 Bojan Kurajica 1970.VII 1
7 Goran Dizdar 1992.2R 1

Muškarci

Najveći uspjeh je 7. mjesto 1992. i 1997. godine.[8]

Hrvatski šahisti igrajući za reprezentaciju Jugoslavije sudjelovali su u osvajanju srebra 1957., 1961., 1965., 1983., 1989. te bronce 1973. i 1977.

Žene

9. mjesto 2007. je najbolji plasman u povijesti hrvatskog ženskog šaha.[9]

Pregled reprezentativnih nastupa

x - nisu se kvalificirali
nisu nastupili
S #. - sekcija i plasman u istoj
F #. - finalna faza i plasman u istoj

Natjecanje na olimpijadi dopisnog šaha sastoji se od dvije faze: preliminarne i finalne. Preliminarna faza sastoji se od natjecanja u sekcijama; nekoliko najboljih iz svake sekcije napreduje u finalnu fazu.

najbolji plasman najlošiji plasman

Napomena: Za olimpijade dopisnog šaha navedena je samo godina početka natjecanja; trajanje natjecanja je vremenski neodređeno i ono može trajati i više od 5 godina tako da se olimpijade mogu međusobno vremenski preklapati. Također, redni brojevi izdanja natjecanja su izmješani - preuzeto sa OlimpBasea[8].

Godina Šahovska olimpijada Svjetsko ekipno prvenstvo Europsko ekipno prvenstvo Olimpijada dopisnog šaha
# muškarci # žene # muškarci # žene # muškarci # žene # muškarci # žene
1/8 0/5
2019. 12. . 7. . 22. 5. 13. 24.
2018. 43. . 28. .
2017. 11. . 6. 21. 4. 12. 25.
2016. 42. 18. 27. 34.
2015. 10. x 5. x 20. 23. 11. 10. n/a
2014. 41. 24. 26. 33.
2013. 9. x 4. x 19. 17. 10. 30.
2012. 40. 27. 25. 45. 18. n/a
2011. 8. x 3. x 18. 21. 9. 16. 9. n/a
2010. 39. 32. 24. 22. 7. x 16. n/a
2009. 2. x 17. 26. 8. 19. 17. n/a
2008. 38. 27. 23. 20. 8. n/a
2007. 1. x 16. 26. 7. 9. 7. n/a
2006. 37. 25. 22. 30. 15. S 3.
2005. 6. x 15. 18. 6. 22.
2004. 36. 46. 21. 39. 13. n/a
2003. 14. 27. 5. 25. 6. n/a
2002. 35. 23. 20. 25. 14. n/a
2001. 5. x 13. 23. 4. 18.
2000. 34. 43. 19. 32.
1999. 12. 20. 3. 20.
1998. 33. 25. 18. 29. 12. n/a
1997. 4. 6. 11. 7. 2. 15. 5. n/a
1996. 32. 16. 17. 31.
1994. 31. 26. 16. 19.
1993. 3. x
1992. 30. 7. 15. 30. 10. 7. 1. 26. 11. n/a 4. n/a

Brzopotezni šah

do 2015.

Svjetsko prvenstvo

Europsko prvenstvo

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Robert Zelčić 2006. 0 0 1
2 Mladen Palac 0 0 1 1

FIDE ljestvica - najbolji igrači

ožu 2019.

FIDE Muškarci Žene
Standardni rejting 2703
Ivan Šarić
2360
Mirjana Medić
pozicija 33.
Vlado Kovačević
200.
Mirjana Medić
Rapid rejting 2663
Ivan Šarić

pozicija 87.
Ivan Šarić

Blitz rejting 2560
Ivan Šarić

pozicija

Live * Muškarci Žene
Standardni rejting 2705
Ivan Šarić
Rapid rejting

Blitz rejting

* Live rejting je rejting izračunat nakon svakog pojedinog turnira (kao npr. u tenisu), dok FIDE objavljuje rejting ljestvicu jednom mjesečno.

Dopisni šah

Svjetsko dopisno prvenstvo u šahu

Muškarci [10]

Izdanje Godine Pobjednik Drugoplasirani Hrvatski
1 1950-1953 Cecil Purdy (Australija) Harald Malmgren (Svedska)
2 1956-1959 Viacheslav Ragozin (Sovjetski Savez) Lucius Endzelins (Australija)
3 1959-1962 Alberic O' Kelly (Belgija) Piotr Dubinin (Sovjetski Savez)
4 1962-1965 Vladimir Zagorovsky (Sovjetski Savez) Georgy Borisenko (Sovjetski Savez)
5 1965-1968 Hans Berliner (SAD) Jaroslav Hybl (Cehoslovacka)
6 1968-1971 Horst Rittner (Istoćna Njemaćka) Vladimir Zagorovsky (Sovjetski Savez)
7 1972-1976 Yakov Estrin (Sovjetski Savez) Josef Boey (Belgija)
8 1975-1980 Jørn Sloth (Danska) Vladimir Zagorovsky (Sovjetski Savez)
9 1977-1983 Tõnu Õim (Sovjetski Savez) Fritz Baumbach (Istoćna Njemačka)
10 1978-1984 Vytas Palciauskas (SAD) Juan Morgado (Argentina)
11 1983-1989 Fritz Baumbach (Istoćna Njemaćka) Gennadi Nesis (Sovjetski Savez)
12 1984-1991 Grigory Sanakoev (Sovjetski Savez) Josef Franzen (Slovačka)
13 1989-1998 Mikhail Umansky (Sovjetski Savez) Erik Bang (Danska)
14 1994-2000 Tõnu Õim (Estonija) Ove Ekebjaerg (Danska)
15 1996-2002 Gert Timmerman (Nizozemska) Joop van Oosterom (Nizozemska)
16 1999-2004 Tunc Hamarat (Turk) Rudolf Maliangkay (Nizozemska)
17 2002-2007 Ivar Bern (Norveška) Wolfgang Rohde (Njemačka)
18 2003-2005 Joop van Oosterom (Nizozemska) Hans Elwert (Niemačka)
19 2004-2007 Christophe Léotard (Francuska) Frank Gerhardt (Niemačka)
20 2004-2011 Pertti Lehikoinen (Finska) Stefan Winge (Svedska)
21 2005-2008 Joop van Oosterom (Nizozemska) Alexander Ugge (Kanada)
22 2007-2010 Alexandr Dronov (Rusija) Jürgen Bücker (Njemačka)
23 2007-2010 Ulrich Stephan (Njemačka) Thomas Winckelmann (Niemačka)
24 2009-2011 Marjan Śemri (Slovenija) Hans Wunderlich (Niemačka)
25 2009-2013 Fabio Finocchiaro (Italija) Richard Hall (Engleska)
26 2010-2014 Ron Langeveld (Nizozemska) Florin Serban (Rumunjska)
27 2011-2014 Alexandr Dronov (Rusija) Matthias Kribben (Njemačka)
28 [11] [12] 2013-2016 LEONARDO LJUBIČIČ (HRVATSKA) Horacio Neto (Portugal) D. Krivic (12°) [13]
29 2015-2018 Alexandr Dronov (Rusija) Jacek Oskolski (Poljska) L. Liubičič (3°) [14]
30 2017-2019 Andrey Kochemasov (Rusija) Enver Efendiyev (Rusija) L. Liubičič (11°) [15]

Žene [16] [17]

Izdanje Godine Pobjednik Drugoplasirani Hrvatski
1 1968-1972 Olga Rubtsova (Sovjetski Savez) Gertrude Schoisswohl (Austrija)
2 1972-1977 Lora Jakovleva (Sovjetski Savez) Olga Rubtsova (Sovjetski Savez)
3 1978-1984 Luba Kristol (Izrael] Merikë Rötova (Sovjetski Savez)
4 1984-1992 Ljudmila Belavenets (Rusija) Nina Orlova (Rusija)
5 1993-1998 Luba Kristol (Izrael Ingrida Priedite (Latvija)
6 2000-2005 Alessandra Riegler (Italija) MAJA ZELCIC (HRVATSKA) [18]
7 2002-2006 Olga Sukhareva (Rusija) Mary Jones (Engleska)
8 2007-2010 Olga Sukhareva (Rusija) Marie Bažantová (Češki)
9 2011-2014 Irina Perevertkina (Rusija) Maria Lisitcina (Rusija)
10 2014-2017 Irina Perevertkina (Rusija) Tatiana Moyeenko (Ukrajina)
11 2017-2020 Irina Perevertkina (Rusija) Vilma Dambrauskaite (Litva)/Tatiana Moyeenko (Ukranija)



Maja Zelčić bila je doprvak 2000.-2005.

ICCF Svjetski kup

===ICCF Muška Olimpijada=== [19] [20]

Izdanje Godine Zlato Srebo Bronca
1 1949-1952 Maďarska (25) Čehoslovačka (20) Śvedska (19,5)
2 1952-1955 Čehoslovačka (27,5) Śvedska (27,5) Njemačka (27)
3 1958-1961 Sovjetski Savez (35,5) Maďarska (32,5) Jugoslavia (32)
4 1962-1964 Sovjetski Savez (36) Istôcna Njemaćka (28,5) Śvedska (27,5)
5 1965-1968 Čehoslovačka (31,5) Sovjetski Savez (30) Zapadna Njemačka (29,5)
6 1968-1972 Sovjetski Savez (38) Čehoslovačka (28,5) Istôcna Njemačka (25,5)
7 1972-1976 Sovjetski Savez (35,5) Bugarska (30) Britanija (29,5)
8 1977-1982 Sovjetski Savez (46,5) Maďarska (44) Britanija (41,5)
9 1982-1987 Britanija (33,5) Zapadna Njemačka (30) Sovjetski Savez (27)
10 1987-1995 Sovjetski Savez (34) Engleska (33,5) Istócna Njemačka (33,5)
11 1992-1999 Čehoslovačka & Njemačka (45,5) Kanada (40)
12 1998-2004 Njemačka (47,5) Litva (42,5) Latvija (42,5)
13 2004-2009 Njemačka (38) Češka Republika (34,5) Poljska (32)
14 2002-2006 Njemačka (45,5) Litva (39,5) Sjedinjene Države (36)
15 2006-2009 Norveška (48) Njemačka (47) Nizozemska (46,5)
16 2010-2016 Češka Republika (33,5) Njemačka (28,5) Francuska (26,5)
17 2009-2012 Njemačka (44,5) Španjolska (43,5) Italija (39,5)
18 2012-2016 Njemačka (41,5) Slovenija (41) Španjolska (39)
19 2016-....
20 2016-2019 Njemačcka (39,5) Rusija (39,5) Španjolska (39)

===ICCF Ženka Olimpijada=== [21] [22]

Izdanje Godine Zlato Srebo Bronca
1 1974-1979 Sovjetski Savez (22) Zapadna Njemačka (19) Čehoslovačka (15,5)
2 1980-1986 Sovjetski Savez (26) Čehoslovačka (26) Jugoslavija (20)
3 1986-1992 Sovjetski Savez (23) Čehoslovačka (21) Maďarska (14,5)
4 1992-1997 Čeŝka Republika (24) Rusija (21) Poljska (18,5)
5 1997-2003 Rusija (25) Njemačka (22) Češka Republika (18)
6 2003-2006 Litva (26,5) Njemačka (23,5) Italija (23)
7 2007-2009 Slovenija (25) Litva (23,5) Njemačka (23)
8 2008-2010 Poljska (27) Bugarska (27) Italija (26)
9 2011-2014 Rusija (34) Litva (32,5) Njemačka (30)
10 2015-2017 Njemačka (33) Litva (30) Rusija (28)

Velemajstori međunarodnog dopisnog šaha

Pavao Keglević, Davor Krivić, Leonardo Ljubičić, Maja Zelčić (LGM)

ICCF ljestvica - najbolji igrači

sij 2019.
https://www.iccf.com/RatingList.aspx

Muškarci Žene
rejting 2650
Leonardo Ljubičić
2314
Maja Zelčić
pozicija 14.
Leonardo Ljubičić
2443. (24. *)
Maja Zelčić

* ICCF ima samo jednu, zajedničku, ljestvicu; na toj ljestvici je bila 24. žena po redu

Kako ne postoje podaci prije 1991. nepoznato je koji je rejting imao P. Keglević na vrhuncu karijere.

Problemski šah

šahovski problemi još se nazivaju i šahovske kompozicije
natjecanja se odvijaju se u dvije osnovne kategorije: sastavljanje i rješavanje šahovskih problema

nepotpuni podaci

Svjetsko prvenstvo

Pojedinačno

Sastavljanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Nenad Petrović 1965., 1974. 0 0 2
2 Hrvoje Bartolović 1965. 0 0 1

Rješavanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Nenad Petrović 1947. 0 0 1
2 Marko Filipović 0 0 1 1

Ekipno

Svjetsko ekipno prvenstvo u problemskom šahu 1947. osvojila je jugoslavenska reprezentacija u kojoj su bili isključivo zagrebački rješavači matnih zadaća (Marijan Dumić, Zvonimir Juginović, Ante Labura, Đorđe Lasković, Zlatko Modor, Branko Pavlović, Nenad Petrović, Braslav Rabar, Božidar Sakač, Zlatko Smrkić).

Europsko prvenstvo

Pojedinačno

Rješavanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Marko Filipović 0 0 1 1

Ekipno

Svjetsko rješavačko natjecanje

International Solving Contest (ISC)

Velemajstori problemskog šaha

Velemajstori šahovske kompozicije

Hrvoje Bartolović, Nenad Petrović

Velemajstori rješavanja šahovskih problema

Marko Filipović

WFCC ljestvica rješavača - najbolji igrači

sij 2019.
https://www.wfcc.ch/competitions/solving/rat_011018/

Muškarci Žene
rejting 2642
Marko Filipović
*
pozicija 8.
Marko Filipović
*

* nitko sa rejtingom od barem 1900 niti u top 300

WFCC ima samo jednu, zajedničku, ljestvicu;

FIDE album

Šahist(ica) Bodovi # u svijetu
Nenad Petrović 115.95 22.
Hrvoje Bartolović 79.50 58.

Hrvatski potezi

Publikacije

Ostalo

Aleksandar Witek je prvi hrvatski šahovski majstor (pojam "velemajstor" u to doba još nije postojao (oko 1880.-te)).

Mijo Udovčić je prvi hrvatski velemajstor - GM (1962.).

Mirjana Medić je prva hrvatska šahistica sa titulom ženskog velemajstora - WGM (1999.).[24]

Nenad Petrović je prvi hrvatski velemajstor šahovske kompozicije te ujedno i prvi hrvatski velemajstor problemskog šaha (1976.).

Pavao Keglević je prvi hrvatski velemajstor međunarodnog dopisnog šaha - GM (1978.).

Maja Zelčić je prva hrvatska šahistica sa titulom ženske velemajstorice međunarodnog dopisnog šaha - LGM (2005.).

Marko Filipović je prvi hrvatski velemajstor rješavanja šahovskih problema (2017.).[25]

Titulu velemajstora kao najmlađi osvojio je Ivan Šarić sa 18 godina, kao najstariji Davorin Komljenović i Juraj Nikolac sa 47 godina, odnosno Andrija Fuderer počasnu titulu sa 59 godina. Ante Brkić je 2007. prvi osvojio titulu velemajstora u tinejđerskim godinama.

Dražen Marović trenirao je Mohammeda Al-Modiahkia, prvog velemajstora iz arapske zemlje.

Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu organizirao je Izidor Gross 1912. u Karlovcu.

Prvi šahovski problem u hrvatskom tisku objavljen je 1844. u karlovačkom časopisu Pilger.

Nenad Petrović je autor prvog Kodeksa za šahovsku kompoziciju (Piranski kongres 1958.) te je organizirao prvi svjetski kongres problemista 1958. godine u Piranu (Slovenija). Ti se kongresi od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.[26]

Nenad Petrović je pokrenuo i realizirao prvih 13 svezaka Albuma FIDE.

Zbog rokadnog problema Nenada Petrovića FIDE je mijenjala neka pravila šaha.

Braslav Rabar je za potrebe Šahovskog informatora 1966. stvorio nomenklaturu šahovskih otvaranja koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je 1971. objavio u brošuri Klasifikacija šahovskih otvaranja. Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D (koja počinju s 1. d4), E (1. e4) i R (razna; koja počinju drugim potezima: 1. c4; 1. f4; 1. Sf3 itd.) Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).[27], a bio je i jedan od urednika Enciklopedije šahovskih otvaranja (ECO). Također je postavio i osnovna načela vrednovanja šahovskih rezultata, ali je FIDE prihvatila verziju mađarsko-američkog fizičara Arpada Eloa.

Petar Trifunović je 1948. u Kopenhagenu je odigrao simultanku naslijepo na 50 ploča.

U zagrebačkom HNK-u je 1941. u večernjoj predstavi bila izvedena partija živoga šaha prema partiji koju je 1915. odigrao Aleksandr Aljehin.

Nenad Petrović 1947. sastavio kompoziciju sa najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); koristeći 18 figura. Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens, ali sa jedom figurom manje.[28][29]

Mat u 270 poteza Nenada Petrovića je najduža točna kompozicija za ortodoksni problem mata u najviše poteza.[30]

Na IX. šahovskoj olimpijadi (1950. u Dubrovniku) igralo se figurama koje je skicirao Andrija Maurović, a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti (optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata). Robert Fischer je oba svoja meča protiv Spaskog (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj verziji.

Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića je najstariji brzopotezni šahovski turnir u Europi.[31]

Najstariji hrvatski trag o šahu nalazi se u imovinskom popisu Mihovila (u. 1385. u Zadru), trgovca suknom, gdje je naveden stolić sa šahovskom garniturom. U Splitu, pod vlašću Venecije, nadbiskup Andrija Corner 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao "nepoštena igra" zajedno s kartama, kockama i pjesmama. Glagoljaši su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, "kockali" i sl. Takve zabrane "kocke" ponavljale su se više puta u raznim europskim zemljama; prva potječe još iz XI. stoljeća.
Iako se smatra da je dopisni šah nastao na Dalekom istoku prije novog doba - spominje se slonovska "pošta", najstarije povijesno svjedočanstvo iz sredine XVII. stoljeća govori o dopisnom šahu između Mletačkih i Dubrovačkih trgovaca pa se Hrvatska smatra jednom od kolijevki dopisnog šaha u svijetu.[32] (Engleski orijentalist Thomas Hyde u djelu O istočnjačkim igrama (De ludis orientalibus) 1694. piše o dopisnom šahiranju mletačkih i hrvatskih trgovaca 1650. (mercatores venetos et croatos).)
Barun Franjo Trenk prigodom napada na pruski tabor 1745. zauzeo je kraljev šator i kao ratni plijen osvojio šah od slonove kosti i stijeg pruskoga kralja Fridrika II. Velikog. Prema legendi koju je 1880. zapisao Vjekoslav Klaić, hrvatski kralj (969.–997.) Stjepan Držislav oslobodio se sužanjstva pobijedivši u tri partije mletačkog dužda Petra II. Orseola i za svoj znak uzeo šahovsku ploču.

Prva šahovska rubrika u Hrvatskoj počela je izlaziti 1875. godine u tjedniku „Hrvatska lipa“. Prvi šahovski turnir u Hrvatskoj odigran je u siječnju 1886. u Zagrebu; pobjednik je bio Đuro Pilar.[33] Nepotvrđeno, prvi šahovski klub osnovan je 1879. godine u Dubrovniku, a službeno prvi prema sačuvanoj dokumentaciji je Zagrebački šahovski klub osnovan u Zagrebu 11. ožujka 1886. godine. Utemeljio ga je akademik, rektor Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih hrvatskih šahista, prof. dr. Đuro Pilar sa svojim suradnicima. To su bili Dragutin pl. Šram i dr. Slavko Wolf. Klub je bio registriran prema tadašnjim zakonskim propisima te je imao svoja „Pravila“ službeno potvrđena 22. ožujka 1886. godine. U siječnju iste godine odigran je prvi šahovski turnir u Zagrebu pod nazivom „Pokusni turnir“. Organizirao ga je Đuro Pilar prema iskustvu stečenom za vrijeme studija u Bruxellesu, gdje se družio s nekima od najpoznatijih onodobnih šahista. Turnir je imao 9 natjecatelja, a pobijedio je Dragutin Šram. Nakon utemeljenja drugih šahovskih klubova u Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu, Sisku, Osijeku i Vukovaru njihovi su predstavnici 12. svibnja 1912. godine održali osnivačku skupštinu Hrvatskoga šahovskog saveza (HŠS), i to 12 godina prije ustrojavanja Svjetske šahovske federacije (FIDE, Fédération Internationale des Échecs).
U Hrvatskoj su svjetski kongresi problemista održani 1977. godine u Malinskoj na otoku Krku te 1972., 1997. i 2000. godine u Puli. U Hrvatskoj su održana i brojna respektabilna svjetska natjecanja:

Hrvatski velemajstor Mato Damjanović sudjelovao je u najmasovnijoj simultanci za Guinessovu knjigu rekorda koja je održana 1966. u Havani nakon olimpijade. Svi sudionici olimpijade protiv kubanskih šahista igrali su na 6840 ploča.[34]

Gari Kasparov, bivši svjetski šahovski prvak, od 2014. ima hrvatsko državljanstvo.

Pobjede protiv aktualnih, bivših i budućih svjetskih prvaka

Amatersko svjetsko prvenstvo

World Amateur Chess Championship

Omladinski prvaci svijeta

kategorije: do 20, do 18, do 16, do 14, do 12, do 10, do 8;

do 2015.
Ognjen Cvitan (do 20, 1981.), Valentina Golubenko (do 18, 2008.), Bojan Kurajica (do 20, 1965.), Hrvoje Stević (do 16, 1995.), Lara Stock (do 10, 2002.), Ivan Šarić (do 18, 2008.)

Veteranski prvaci svijeta

kategorije za standardni šah: 50+, 65+; prije 2014.: 60+

do 2015.
Mišo Cebalo (60+, 2009.), Vlasta Maček (2003., brzopotezni)

Vidi

Popis međunarodnih šahovskih turnira u Hrvatskoj

Legenda:

* open - turnir otvoren za oba spola; žene i muškarci se natječu u istoj konkurenciji
* M/Ž - turnir ima odvojena natjecanja za muškarce i žene

██ tematski turnir

Međunarodni turniri sa barem 20 izdanja ili 1. turniri svoje vrste u Hrvatskoj ili turniri značajni u europskim/svjetskim razmjerima + *
Tip
šaha
Naziv turnira Rang M, Ž,*
open
Dob Lokacija 1.
izdanje
Zadnje
izdanje
Bilješke Ref
Božićni turnir Ruščica Ruščica 1998. igra se
klasični Croatia Grand Chess Tour / Croatia GCT M open Zagreb 2019. igra se povremeno dio Grand Chess Tour serije turnira; prvo izdanje jedan od najjačih turnira u klasičnom šahu u povijesti šaha, jer je sudjelovalo prvih osam igrača s trenutačne svjetske rangliste te deseti, jedanaesti, trinaesti i šesnaesti igrač; [39]
klasični Cvijet Mediterana Ž open Rijeka 2001. igra se jedan od prvih posebno ženskih turnira u Europi; [40]
klasični Čarobni prsten Ž open Valpovo 1998. igra se
klasični Dama Ž open Đakovo/Zagreb 2006. igra se
Kup Mediterana Rijeka 1999. igra se
rapid Međunarodni turnir juniorki "Buševec" Ž do 20 2002. igra se
blitz Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića Zagreb 1964. igra se najstariji brzopotezni šahovski turnir u Europi;
Memorijalni šahovski turnir "Valent Pintarić" Velimirovac 1987. igra se
klasični Open Bošnjaci Bošnjaci 1996. igra se
klasični Open Liburnija
Šahovski memorijal prof. Egidia Parisa
Rijeka 1980. igra se
klasični Pula Open Pula 1987. igra se
blitz Šahovski turnir Krapina Krapina 1997. igra se
klasični Turnir kandidata Zagreb 1958. Zagreb je (uz Bled i Beograd) bio jedna od tri lokacije na kojoj je turnir igran;
klasični Turnir mira Zagreb, Rovinj 1965. igra se povremeno uz Turnir kandidata, Vinkovce 1970. i Croatia GCT najjači turnir organiziran na području Hrvatske; [41]
klasični Turnir povodom Dana općine Hercegovac Hercegovac 1992. igra se
klasični Turnir prigodom Dana grada Grubišnoga Polja Grubišno Polje 1993. igra se
klasični Zadar Open Zadar 1994. igra se
klasični Zagreb Open
Memorijal Krunoslava Hulaka
Zagreb ??
2016.
igra se
Zagreb 1969 open Zagreb 1969. pobjedio je Mato Damjanović s pola boda prednosti; [42]
Opatija 1953. pobijedio je Aleksandar Matanović s bodom prednosti; ostali sudionici redom po plasmanu: A. Fuderer, B. Rabar, W. Unzicker, V. Pirc, B. Ivkov, B. Milić, J. H. Donner, M. Udovčić, M. Vidmar jr., M. Bertok, J. Nikolac, A. Beni, H. Golombek, R. G. Wade, J. Kupper, G. Porreca, M. Vidmar sr.; [43]
Međunarodni gambitni turnir Opatija Opatija 1912. kraljev gambit; na turniru je iskristalizirana opatijska varijanta kao najbolja mogućnost obrane za crne; prvi međunarodni šahovski turnir organiziran na teritoriju današnje Hrvatske - Opatija je u to vrijeme bila dio Austrije; pobjedio je Rudolf Spielmann; [44]
Međunarodni šahovski turnir Karlovac 1912. Karlovac 1912. prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu; prvi međunarodni šahovski turnir organiziran u Hrvatskoj - neovisno o današnjem teritoriju; organizirao Izidor Gross; pobijedio je ??;
Međunarodni šahovski turnir Vinkovci Vinkovci 1970. na prvom turniru igrala većina šahista koji su sudjelovali na Turniru mira u Zagrebu iste godine; [45]
open Virovitica 1976.
blitz Ženski novogodišnji šahovski turnir Ž open Zagreb 2000. igra se u sklopu Memorijala;
klasični Dubrovnik Open * Dubrovnik 2009. igra se
klasični Osijek Open * Osijek 2008. igra se
klasični Split Open * Split 2011. igra se
klasični Prvi šahovski turnir u Hrvatskoj Zagreb 1886. odigran je siječnju navedene godine; pobjednik je bio dr.sc. Đuro Pilar;

* najveći turnir iz ostalih na popisu nezastupljenih najvećih hrvatskih gradova

Članovi

Natjecanja

Izvori

  1. Ivica Brkić predsjednik HŠS, pristupljeno 20. siječnja 2021.
  2. "Hrvatski šahovski savez na HOO-u". http://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/151-savezi-neolimpijskih-sportova/hrvatski-sahovski-savez Pristupljeno 28. rujna 2019. 
  3. (eng.) FIDE Directory Croatia (pristupljeno 22. listopada 2019.)
  4. (eng.) FIDE Member Federations by Zone (pristupljeno 22. listopada 2019.)
  5. "Stranice HŠS". http://hrvatski-sahovski-savez.hr/organi-saveza/ Pristupljeno 5. studenoga 2019. 
  6. "Dopisni šah". Inačica izvorne stranice arhivirana 20. siječnja 2016.. http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14.html Pristupljeno 30. rujna 2019. 
  7. 7,0 7,1 olimpijada, šahovska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45044>.
  8. 8,0 8,1 8,2 (engl.) OlimpBase - the encyclopaedia of team chess
  9. Šahovski klub Draga, Rijeka Arhiv za ožujak 2010.: Rezultati 2007., 26. ožujka 2010. (pristupljeno 25. svibnja 2020.)
  10. 1-30.Svjetsko dopisno
  11. 28.Svjetsko prvenstvo
  12. Leonardo Ljubičič
  13. Krivic
  14. 29.Svjetsko prvenstvo
  15. 30.Svjetsko prvenstvo
  16. 1-8.Svjetsko dopisno prvenstvo u šahu žene
  17. 9-11.Svjetsko dopisno prvenstvo u šahu žene
  18. 6.Dopisni Žene
  19. 1-9.Olimpijada
  20. 10-20.Olimpijada
  21. 1.Ženka olimpijada
  22. 2-10.Ženka olimpijada
  23. Hrvatska pošta Pregled poštanskih maraka: 100. OBLJETNICA HRVATSKOG ŠAHOVSKOG SAVEZA (pristupljeno 25. svibnja 2020.)
  24. Pregrada.hr Obilježavanje 30 godina šahovskih natjecanja u Pregradi 1. listopada 2014. (pristupljeno 25. svibnja 2020.)
  25. http://zg-magazin.com.hr/svjetska-bronca-za-velemajstora-marka-filipovica/
  26. http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1
  27. šah. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59291>
  28. http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=probid=%27P0004129%27
  29. http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=PROBID=%27P1180418%27
  30. http://www.chessproblem.net/viewtopic.php?t=26
  31. http://www.vecernji.hr/pobjednici-kozul-i-stadler-707565
  32. http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14.html
  33. http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=157&Itemid=82
  34. simultanka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56071>
  35. http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1
  36. https://www.fide.com/component/content/article/4-tournaments/11220-the-tournament-of-peace-in-zagreb.html
  37. https://en.chessbase.com/post/tournament-of-peace-in-zagreb-2018
  38. https://www.wfcc.ch/competitions/solving/isc18/
  39. https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/ostalo/jedinstveni-sahovski-dogadaj-u-hrvatskoj-najbolji-na-svijetu-magnus-carlsen-dolazi-u-zagreb-na-croatia-grand-chess-tour/8927687/
  40. https://www.rijeka.hr/u-nedjelju-zapocinje-medunarodni-zenski-sahovski-turnir-cvijet-mediterana/
  41. https://en.chessbase.com/post/tournament-of-peace-in-zagreb-2018
  42. https://www.365chess.com/tournaments/Zagreb_1969/26800
  43. https://www.365chess.com/tournaments/Opatija_1953/25037
  44. http://ss-ugostiteljska-opatija.skole.hr/skola/lokacija?cal_ts=1288566000
  45. https://www.365chess.com/tournaments/Vinkovci_1970/23017

Vanjske poveznice

Udruge pri Savezu
Baze podataka