Hrvatska narodna legija | |
---|---|
značka koju su nosili pripadnici postrojbe | |
Osnovana | 5. studenog 1908. |
Država | Austro-Ugarska |
Odanost | Čista stranka prava |
Vrsta | paravojna postrojba |
Sjedište | Zagreb |
Geslo | Za kralja i za Hrvatsku! |
Hrvatska narodna legija je bila paravojna postrojba Čiste stranke prava, osnovana 1908.[1]
Osnivanje
Njen je osnutak posljedica aneksijske krize 6. listopada 1908.[2], kad je Austro-Ugarska pripojila BiH koja je dotad bila pod njenom okupacijom.[1] U Kraljevini Srbiji je 1908. osnovana Narodna odbrana radi prikupljanja dragovoljaca za moguće borbe te kako bi se smirile stranačke strasti. Austro-Ugarska je u srpanjskom ultimatumu tražila u čl. 2 od Srbije raspuštanje Narodne odbrane te zapljenu svih njenih sredstava za propagandu. Stoga su hrvatski pravaši pristupili osnivanju dragovoljačke Hrvatske narodne legije. Tom se zamišlju namjeravalo suprotstaviti tim pripremanim upadima vojnih i paravojnih postrojbi iz Srbije (srbijanske vojske, četničkih i komitskih odreda).[1] Pripreme za postrojavanje ove postrojbe pokrenuo je pravaški vođa Josip Frank.[1] U organiziranju ove legije važna uloga pripada književniku Milanu Ogrizoviću.[2]
Tim je povodom u Zagrebu 5. studenoga 1908.[2] održana pravaška konferencija[1] na kojoj je službeno osnovana legija.[2] Konferenciji su nazočili zastupnici i pristaše Frankove Čiste stranke prava iz banske Hrvatske, pravaša iz Dalmacije te pravaša iz Bosne i Hercegovine.[1] Na osnivačkoj je konferenciji Mehmedbeg Bajraktarević održao govor "u ime svih muslimana Bosne i Hercegovine". Govorio je kako "muslimani iz BiH žele s braćom starčevićancima propagirati misao ujedinjenja svih hrvatskih zemalja" te kako su zajedno sa Strankom prava "tisuće hrvatskih muslimana spremne pohrliti na Drinu u obranu hrvatskih svetinja i amaneta djedova svojih".[1] Oznaka koji su nosili pripadnici ove legije je značka s natpisom Za kralja i domovinu na podlozi u hrvatskim bojama: crveno-bijelo-plavoj.[2]
Sastav
Legija je imala veliku potporu iz redova bosansko-hercegovačkih muslimana koji su se izjašnjavali Hrvatima. Među njima je bilo dosta njih koji su bili zagrebački studenti. Neki od njih bili su Mehmedbeg Bajraktarević i Musa Ćazim Ćatić.[2] O osnivanju i ciljevima ove legije Stranka prava uputila je proglas za javnost. Potpisnici su bili Josip Frank, Mehmedbeg Bajraktarević, te mnoštvo pravaških zastupnika i pristaša, među njima i muslimanskih studenata u Zagrebu.[1]
Djelovanje
Četnički upadi iz Srbije se ipak nisu dogodili, no postrojba nije raspuštena, nego je služila za obračune s drugim strankama. Budući su se sukobljavali i s policijom, došli su na glas kao najborbeniji dio hrvatske politike.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Zlatko Hasanbegović: Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908., u zborniku radova Pravaška misao i politika, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6324-61-3, str. 93.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Kronologija pravaštva (XI.), priredio Mladen Kaldana, Politički zatvorenik, br.239/veljača 2012.