Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj
Hrvatska državna samouprava (mađ. Országos Horvát Önkormányzat) odnosno Zemaljska samouprava Hrvata je samouprava koju narod Hrvata u Mađarskoj ima u skladu sa zakonima Republike Mađarske.
Hrvatska državna samouprava ima Skupštinu kao svoje upravno tijelo. Članove se bira na razdoblje od 5 godina.
Povijest[uredi]
Do 1994. godine u Mađarskoj hrvatskoj manjini najveće kulturno, prosvjetno i političko tijelo bio je Savez Hrvata u Mađarskoj odnosno njegov Kongres, a od te godine to čini Zemaljska samouprava Hrvata, s obzirom na to da su već 1993. u Mađarskoj manjinske samouprave preuzele političko organiziranje nacionalnih manjina.
Mađarski parlament je donio Zakon o pravima nacionalnih i etničkih manjina u Republici Mađarskoj, u kojem je predvidio ustavno pravo manjinama osnivati lokalne i manjinske samouprave. Uslijedili su lokalni izbori u Mađarskoj 1994. godine, čime su sve manjine došle prvi put u povijesti u prigodu odlučiti žele li se same organizirati i odrediti kako će se postaviti na političkoj pozornici Republike Mađarske. Manjine su iskoristile tu zakonsku mogućnost, a Hrvati su na izborima 1994. i 1998. godine za manjinsku samoupravu dobili 130.000 glasova, potvrdivši da nisu raznorodna i amorfna masa, nego jedinstveni narod sa izgrađenom i očuvanom nacionalnom sviješću[1].
HDSM se bavi i izdavaštvom, pa su tako izdaju tromjesečnika Biltena, od 1996. godine godišnjaka za Hrvate u Mađarskoj Hrvatskog kalendara, a suizdavači su Hrvatskog glasnika[2].
Izbori za zastupnike[uredi]
1. listopada 2006. godine biralo se zastupnike hrvatskih manjinskih samouprava u Mađarskoj. Mađarski Hrvati upisali su se u biračke popise u 170 naselja, a pri čemu je u 115 naselja (gradova, sela, okruga) bilo najmanje 30 upisanih (zakonski minimum za utemeljenje manjinske samouprave). U tih 115 naselja 724 kandidata borilo se za 575 hrvatskih zastupničkih mjesta po samoupravnim manjinskim tijelima mađarskih Hrvata. Kandidate su dale sljedeće hrvatske civilne organizacije, najviše ih je kandidirao Savez Hrvata u Mađarskoj zatim, Društvo Horvatov kre Mure, KUD Tanac, Zemaljsko društvo hrvatsko-mađarskoga prijateljstva, Šokačka čitaonica Mohač, Hrvatsko-mađarska kulturna udruga Andrása Dugonicsa, Udruga hrvatski kulturni centar Bunjevačka čitaonica i Hrvatsko-mađarska kulturna udruga "Szent László"[3].
Sastavi[uredi]
Sastav od 3. ožujka 2007. godine ima 39 delegata, 10 iz Gradišća, 5 iz Budimpešte, 5 iz Bačke, 5 iz Zale, 11 iz Baranje te 3 iz Podravine[4].
Jedinice po županijama[uredi]
Danas u Mađarskoj djeluje veći broj jedinica hrvatske manjinske samouprave. 2001. godine djelovalo je 114 jedinica hrvatske manjinske samouprave.[5]
- Bačko-kiškunska županija:
- Baranjska županija:
- komlovska mikroregija: Komlov
- mohačka mikroregija: Lanjčuk, Minjorod, Mohač, Jarad, Olas, Sajka, Surdukinj, Vršenda, Udvar, Veliki Narad[6] Narad[7]
- pečvarska mikroregija: Katolj
- pečuška mikroregija: Ranjoš, Birjan, Kozar, Kukinj, Šaroš, Mišljen, Pečuh, Pogan, Salanta, Semelj, Sukit,
- selurinačka mikroregija: Selurinac
- sigetska mikroregija: Siget, Dopsa[8]
- šaška mikroregija:
- šeljinska mikroregija: Šeljin, Fok, Edsemartin,[9] Martinci, Starin, Vajslovo, Križevce, Bogdašin, Ivanidba[7]
- šikloška mikroregija: Šikloš, Harkanj, Kašad, Breme[7]
- Bila županija: Pentela (Dunaújváros)[10], Stolni Biograd (Székesfehérvár)[11]
- Boršod-abaúj-zemlénska županija: Miškolc
- Budimpešta: u 2., 3., 4., 5., 7., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 18., 19., 20. i 22. okrugu
- Čongradska županija: Segedin
- Đursko-mošonsko-šopronska županija: Bizonja, Đura, Kemlja, Koljnof, Stari Grad, Šopronj, Šopronhorpač, Umok, Unda, Vedešin
- Peštanska županija: Andzabeg, Bata, Senandrija, Tukulja
- Šomođska županija: Barča, Bojevo[12], Brlobaš, Darány, Kapošvar (Kapušvar[13]), Dombol, Lukovišče, Novo Selo, Potonja, Izvar
- Tolnanska županija: Seksar
- Zalska županija: Bečehel, Belezna, Fićehaz, Kaniža, Kerestur, Letenja, Mlinarci, Petriba, Pustara, Serdahel , Sumarton, Sepetnik, Tótszerdahely
- Željezna županija: Bike, Čepreg, Gornji Četar, Hrvatske Šice, Hrvatski Židan, Kiseg, Narda, Petrovo Selo, Plajgor, Prisika, Sambotel
Nagrade[uredi]
Hrvatska državna samouprava dodjeljuje odličja povodom Hrvatskog dana[14].
Vidi još[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Miroljub, br. 8/2000. O našima u dijaspori - Hrvati u Mađarskoj
- ↑ MVPEI RH Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 38/2006. Izbori su na vratima ..., 21. rujna 2006.
- ↑ ÖRF (Arhivirano 13. srpnja 2011.) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
- ↑ Gazetteer of the Republic of Hungary 1st of January, 2010
- ↑ Horvát Önkormányzat: Baranjska županija
- ↑ 7,0 7,1 7,2 Hrvatski glasnik, br. 5/2009. Pečuh, 29. siječnja 2009.
- ↑ Mjesne hrvatske samouprave (Arhivirano 23. rujna 2015.), Hrvatski glasnik, Budimpešta, 1. rujna 2011.
- ↑ Mjesne hrvatske samouprave (Arhivirano 23. rujna 2015.), Hrvatski glasnik, Budimpešta, 1. rujna 2011.
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 5/2006. Bal u Andzabegu
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 34. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2011.. http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik34.pdf Pristupljeno 23. listopada 2009.
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 21/2007. (Arhivirano 23. rujna 2015.) Kuglački kup svetoga Jurja, 24. svibnja 2007.
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 5/2006. "Baranjin" podmladak u Katolju, 2. veljače 2006.
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 38/2006. Saziv sjednice predsjedništva Hrvatske državne samouprave, str. 2.
- Hrvatska riječ Dobra organiziranost u oba sektora
Vanjske poveznice[uredi]
- (mađ.) Horvát Önkormányzat pozdravne riječi
- Popis članova Skupštine Hrvatske državne samouprave 2006.-2010.
- Popis članova Skupštine Hrvatske državne samouprave 2002.-2006.
- Rezultati manjinskih izbora za hrvatske samouprave u Mađarskoj, Hrvatski glasnik, Budimpešta, 21. listopada 2010.
- Raspodjela sredstava hrvatskim samoupravama, Hrvatski glasnik, Budimpešta, 1. rujna 2011.