Hotdog[1] (engl. hot dog) je jelo od kuhane ili pečene kobasice, hrenovke, poslužene s prilozima u napola prerezanom dugačkom mekanom pecivu. Hrenovka je obarena, nekad blago dimljena kobasica od začinjenoga svinjskog ili goveđeg mesa pretvorenog u pastu; jeftinije varijante rade se od strojno otkoštenog pilećeg i purećeg mesa. Tipični prilozi su senf, ketchup, majoneza, čili i luk te ukiseljeni sjeckani krastavci (relish), jalapeño papričice ili kupus.
Ime za hotdog, u smislu same kobasice, pojavljuje se 1880-ih u Sjedinjenim Američkim Državama,[2] no hrenovka vuče korijene iz njemačkih krajeva gdje su se na ulicama jele frankfurtske (engl. frankfurter, frank) i bečke (engl. wiener) kobasice.[3]
U SAD-u je hotdog postao ulična hrana radničke klase i prodavao se na pokretnim kioscima i kolicima. Veže ih se još s bejzbolom i općenito s američkom kulturom. Sveprisutni su na ulicama i u parkovima New Yorka. Postoje čak i restorani specijalizirani isključivo za hotdog.
U malenim trgovinama poput onih američkog lanaca 7-Eleven hrenovke se neprestano griju na rotirajućim rešetkama. Oni sami prodaju ih sto milijuna,[4] a u cijeloj Americi pojede ih se i do dvadeset milijarda godišnje.[5]
Povijest
Svinjske kobasice slične hrenovkama poznate su još od 13. stoljeća iz Frankfurta u Njemačkoj,[6] pa se nazivaju frankfurtskim kobasicama (njem. Frankfurter Würstchen). Dijelile su se narodu za carskih krunidbi, počevši od krunidbe Maksimilijana II., cara Svetog Rimskog Carstva. Bečke pak kobasice[7] (njem. Wiener Würstchen) rađene su od mješavine svinjskog i goveđeg mesa.
Njemački imigrant po imenu Feuchtwanger navodno je prvi počeo prodavati hotdog na američkom srednjem zapadu. Prema jednoj priči, Feuchtwangerova supruga predložila je upotrebu peciva 1880. godine: Feuchtwanger je prodavao vruće hrenovke na ulicama St. Louisa i uz njih kupcima posuđivao rukavice kako bi ih mogli jesti iz ruke. Budući da mu ih neki nisu vraćali, supruga mu predlaže da ih posluži u pecivu.[8] U drugoj verziji priče, Antoine Feuchtwanger služio je kobasice u kiflicama na Svjetskoj izložbi, ili onoj 1904. godine u St. Louisu,[9][10] ili još ranije, 1893. u Chicagu, opet, navodno, zato što su bijele rukavice koje je dijelio kupcima oni čuvali kao suvenire.[11]
Još jedna priča vezana je uz posluživanje kobasica u pecivima. Charles Feltman je na otoku Coney u New Yorku 1867. imao kolica s kuhalom na kojem su se parile kobasice i pretincem za peciva u kojim su se posluživale. 1871. godine unajmio je zemlju za izgradnju trajnog restorana, u kojem je mogao prodavati i više od običnih »Coney Island Red Hots« kako su zvali njegove hotdogove.[12][13][14]
Podrijetlo imena
Datoteka:Dog Factory (1904).ogv Kobasice su u Sjedinjenim Državama još od 1800-ih zvane dog (hrv. pas), moguće kao šala o tom da se rade od psećeg mesa. Poznato je, međutim, da su se čak i početkom 20. stoljeća psi u Njemačkoj koristili za prehanu.[15][16][17] Sumnja da kobasice sadrže pseće meso bila je »povremeno opravdana«.[18]
Izrada
Uobičajeni sastojci hrenovke su sitni ostatci pri rasjeku mesa, često i meso mehanički odvojeno od kosti, začini poput soli, bijelog papra, mljevene goruščice, korijandra, češnjaka, oraščića,[3] te konzervansi poput natrijevog nitrita ili natrijevog eritorbata. Tradicionalno se hrenovke rade od svinjskog i goveđeg mesa, no postoje i jeftinije od strojno otkoštene piletine ili puretine.
Hrenovke za hotdog se komercijalno pripremaju u strojevima s oštricama koje se brzo okreću te atomiziraju i miješaju sve sastojke: meso, začine, vodu (led), veziva i punila. Ova smjesa se utiskuje u crijeva, formiraju se kobasice određene duljine, te se odmah i obare. Nekad su crijeva bila janjeća, ali se sad gotovo isključivo koriste privremena od celuloze koja se nakon kuhanja skidaju s kobasice, u postupku koji je 1925. u Chicagu izumio Erwin O. Freund.[19]
Izvori
- ↑ "Hȍtdog". hjp.znanje.hr. Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVxuXRQ=&keyword=hotdog Pristupljeno 30. ožujak 2021.
- ↑ "Trail of Hot Dog Leads Back to 1880's" (engl.). The New York Times. 27. rujan 1988.. 0362-4331. https://www.nytimes.com/1988/09/27/opinion/l-trail-of-hot-dog-leads-back-to-1880-s-531388.html Pristupljeno 30. ožujak 2021.
- ↑ 3,0 3,1 "Sausage Glossary | NHDSC". www.hot-dog.org. http://www.hot-dog.org/sausage-basics/sausage-glossary
- ↑ "7-Eleven About Us... Fun Facts". 7-eleven.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpanj 2012.. http://corp.7-eleven.com/AboutUs/FunFacts/tabid/77/Default.aspx Pristupljeno 2. travanj 2021.
- ↑ "In 2016, consumers spent more than $2.4 billion on hot dogs in U.S. supermarkets". National Hot Dog & Sausage Council. http://www.hot-dog.org/media/consumption-stats Pristupljeno 2. travanj 2021.
- ↑ "frankfurter | Origin and meaning of frankfurter by Online Etymology Dictionary" (engl.). etymonline.com. https://www.etymonline.com/word/frankfurter Pristupljeno 2. travanj 2021.
- ↑ "wiener | Origin and meaning of wiener by Online Etymology Dictionary" (engl.). www.etymonline.com. https://www.etymonline.com/word/wiener Pristupljeno 2. travanj 2021.
- ↑ "Hot Dog History". hotdogchicagostyle.com. http://www.hotdogchicagostyle.com/history.php Pristupljeno 2. travanj 2021.
- ↑ Beth Allen (2004). Susan Westmoreland. ed (engl.). Good Housekeeping Great American Classics Cookbook. New York: Hearst Books. str. 49. ISBN 978-1-58816-280-9. https://books.google.com/books?id=coA1FiirGxUC&pg=PA49&lpg=PA49
- ↑ "Anniversary of Hot Dog, Bun.". Binghamton (NY) Sunday Press. 29. studeni 1964.. http://fultonhistory.com/Newspaper4/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale%201964.pdf/Binghamton%20NY%20Press%20Grayscale%201964%20d%20-%203669.pdf
- ↑ Jakle, John A. (1999). Fast food : roadside restaurants in the automobile age. Baltimore. ISBN 0-8018-6109-8. https://www.worldcat.org/oclc/40269942
- ↑ Edo McCullough (1957) (engl.). Good Old Coney Island: A Sentimental Journey Into the Past: the Most Rambunctious, Scandalous, Rapscallion, Splendiferous, Pugnacious, Spectacular, Illustrious, Prodigious, Frolicsome Island on Earth. Fordham Univ Press. str. 234–236. ISBN 9780823219971. https://books.google.com/books?id=WGGbhGx003oC&pg=PA236
- ↑ "Coney Island History – Food & Dining". westland.net. https://www.westland.net/coneyisland/articles/food.htm Pristupljeno 11. rujan 2017.
- ↑ "Charles Feltman" (engl.). Coney Island History Project. 22. svibanj 2015.. http://www.coneyislandhistory.org/hall-of-fame/charles-feltman Pristupljeno 11. rujan 2017.
- ↑ "Germany's dog meat market; Consumption of Canines and Horses Is on the Increase.". The New York Times. 23. lipanj 1907.. https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1907/06/23/106756317.pdf Pristupljeno 20. siječanj 2008.
- ↑ Monthly consular and trade reports. 64. United States Bureau of Manufactures, Bureau of Foreign Commerce, Dept. of Commerce; Bureau Of Manufactures, Bureau Of Foreign Commerce; Bureau Of Statistics, Dept. of Commerce and Labor. 1900. https://books.google.com/books?id=3mZJAAAAMAAJ&pg=PP5 Pristupljeno 29. rujan 2009.
- ↑ (engl.) Monthly Consular and Trade Reports. U.S. Government Printing Office. 1900. https://books.google.com/books?id=3mZJAAAAMAAJ&pg=PP5
- ↑ "Hot Dog" at Online Etymology Dictionary
- ↑ Leah A. Zeldes (8. srpanj 2010.). "Know your wiener!". Dining Chicago. Chicago's Restaurant & Entertainment Guide, Inc.. http://www.diningchicago.com/blog/2010/07/08/know-your-wiener/ Pristupljeno 31. srpanj 2010.
Vanjske poveznice
- Julia Hammond (3. srpanj 2019.). "The truth about the US' most iconic food". BBC. http://www.bbc.com/travel/story/20190702-the-truth-about-the-us-most-iconic-food Pristupljeno 30. ožujka 2021.