Holjevac je hrvatsko prezime.
Holjevac ima danas najviše u Hrvatskoj. Gornja Podmelnica, Holjevac Selo (Brinje), Jezerane, Mušaluk, Rešetar, Stajnica. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Holjevaca u oko stoosamdeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Glavni migracijski pravci Holjevaca u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brinja, iz Slunja te iz Gospića u Zagreb.
Poznati Holjevci
- Franjo Ksaver Holjevac (1763. - 1850.), predsjednik centralne direkcije Vojne Hrvatske
- Robert Holjevac (1967. - ), hrvatski povjesničar
- Tatjana Holjevac (1944. - ), hrvatska političarka i znanstvenica
- Većeslav Holjevac (1917. - 1970.), hrvatski političar i pisac, zagrebački gradonačelnik
- Željko Holjevac (1973. - ), doktor povijesnih znanosti
Podrijetlo prezimena
Prezime potječe od stare riječi holjeva, što znači čarapa, nogavica ili hlače. Holjevci su stari rod plemića posjednika iz Brinja, gdje su držali visoke vojničke položaje u brinjskoj vojnoj posadi. Danas u okolici Brinja postoji toponim Holjevac na kojemu se nalaze ruševine gotičke crkve Svetoga Stjepana Prvomučenika.
Zbog vojničkih zasluga rano su promaknuti u plemiće i dobili su svoj obiteljski grb. U plemićki stalež uvršteni su 1630. godine i dobili su grbovnicu (plemićko pismo). Hrvatsko-ugarsko plemstvo i grb podijeljeno je 16. listopada 1623. godine Vuku Holjevcu i njegovoj djeci: Matiji, Vlatku, Magdaleni i Margareti. U povijesnim dokumentima spominje se i porkulab - kaštelan Jurica Holjevac, koji je 1698. godine, nakon oslobođenja Like od Turaka, naselio u Udbinu nekoliko obitelji iz Brinja, Jezerana i Križpolja.
Grb
U plavome štitu je konjanik obučen u crveno sa sabljom u desnoj ruci; na dnu štita je zeleno polje na kojemu leži mrtav Turčin. Iznad štita, iz zlatne okrunjene kacige izrasta vojnik obučen u crvenu odoru sa sabljom u desnoj ruci na koju je nabijena turska glava. Te srebrno - plavi plašt.
Izvori
- Grbovi plemstva Gacke i Like, ISBN 953-6531-75-5 Ljubović Enver, 2001.,str. 83.-84.
- Ljubović Enver, 2003., str. 124.-125