Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hidatiformna mola

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Hidatiformna mola (lat. mola hydatiformis), mola hidatidoza, grozdasta mola i grozdasta potajnica su nazivi za gestacijsko trofoblastični poremećaj koji nastaje abnormalnom oplodnjom, što dovodi do kromsomskih poremećaja, koji sprečavaju normalan razvoj ploda, a posteljicu pretvaraju u grozdastu tvorbu. Hidatiformna mola spada u skupinu gestacijski trofoblastičnih bolesti. Konceptus (naziv za plod zajedno sa svim ostalim strukturama nastalim iz zigote), kod hidatiformne mole, karakterizira hiperplastično trofoblastno tkivo priraslo na posteljicu i manji embrioblast nego kod normalnog embrija.

Hidatiformna mola može biti kompletna ili parcijalna.

  • Kompletna hidatiformna mola, najčešće nastaje kada jajnu stanicu oplodi spermij, koji nakon toga udvostruči svoju DNK (androgeneza). Takva stanica ima 46 kromosoma, ali svi su podrijetlom od oca. U 90% slučajeva udvostruči se očevi kromosomi (23, X) jednog spermija, dok kod 10% slučajeva dolazi do oplodnje praznog jajašca dvama spermijima, što može rezultirati kariotipom 46 XX ili 46 XY. Iznimno rijetko dolazi do razvoja ploda.
  • Parcijalna hidatiformna mola najčešće nastaje kada jajnu stanicu oplode dva spermija. Takva stanica može biti triploidna (69 kromosoma = 46 očevih + 23 majčinih) ili čak tetraploidna. Kod parcijalne mole plod se djelomično razvije, ali umre rano u trudnoći.

Klinička slika

Maternica kod kompletne mole obično je veća nego očekivana kod normalne trudnoće, dok kod parcijalne može biti i manja. Prisutan je vodenast iscjedak iz vagine zbog pucanja mjehurića mole oko 12. tjedna, a kasnije može doći i do bezbolnog krvarenja zbog ljuštenja podloge. Ponekad izlaze i cijeli mjehurići mole. Prisutni su i mučnina i povraćanje.

Dijagnoza i liječenje

Mola se dijagnosticira ultrazvukom, a sigurna dijagnoza se postiže patohistološkim pregledom. Bolesnice s molom najčešće spontano pobace. Mola se odstranjuje (aspiracijskom evakuacijom, kiretažom), a nakon odstranjivanja bolesnica mora biti pod kontrolom (ginekološki pregled, rtg-pluća, ß-HCG u serumu) najmanje godinu dana kako bi se na vrijeme mogla otkriti invazivna mola ili koriokarcinom koji može nastati. U tom vremenu bolesnica ne smije ostati trudna.