Harrisonia
| Harrisonia | |
|---|---|
| H. perforata. H. perforata. | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Cneoroideae |
| Tribus: | Cneoreae |
| Rod: | Harrisonia R.Br. ex A.Juss. |
Harrisonia je biljni rod iz porodice rutovki smješten u tribus Cneoreae, dio je potporodice Cneoroideae. Sastoji se od 3 vrste[1] Prirodno područje ovog roda je tropska Afrika, tropska i suptropska Azija.[2].
Morfologija
Harrisonia je rod razgranjenih, često povijušavih ili poleglih grmova, rjeđe niskih stabala visokih do oko 12 m, iz porodice Rutaceae. Grane nose bodlje ili kratke trnaste izrasline, koje se na starijim granama proširuju u stožaste, bradavičaste kvrge — zato je rod u jednom starom opisu nazvan pravim „grmom koji dere odjeću”.[3]
Listovi su u tipske vrste Harrisonia brownii trolisni, a u ostalih vrsta neparno perasti. Rahis je obično usko krilat. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, vrlo promjenjive veličine, dlakavosti i čvrstoće; rub im može biti cijel, narovašen ili režnjevit. Žljezdaste točkice pojavljuju se rijetko.[3]
Cvatovi su malocvjetne pazušne ili vršne cime. Cvjetovi su dvospolni, pravilni i najčešće četvero- ili peteročlani, rijetko šesteročlani. Lapovi su kratki i trokutasti, a latice znatno dulje, kremastobijele do žute i blago preklapajuće.[3]
Prašnika je obično osam ili deset, rijetko jedanaest ili dvanaest. Prašničke niti imaju nastavke, a nastavci i antere obrasli su dlakama. Nektarijski disk dobro je razvijen. Plodnica se sastoji od četiri ili pet, rijetko šest karpela; svaki pretinac sadrži po jedan sjemeni zametak. Vratovi tučka srasli su ili su slobodni samo pri samoj osnovi, dok su njuške srasle u glavastu, slabo režnjevitu cjelinu.[3]
Plod je kuglasta koštunica, katkad režnjevite površine, s četiri do šest koštica odnosno pirena. Endokarp svake koštice ima karakterističan šav pri osnovi kanala vrata tučka. Zametak je snažno zakrivljen, s priljubljenim supkama.[3]
Rod je rasprostranjen u tropskoj Africi te od južne i jugoistočne Azije do Nove Gvineje i Salomonskih Otoka. Kew danas priznaje tri vrste.[3]
Tipska vrsta: Harrisonia brownii A.Juss.
Rod se dugo svrstavao u porodicu Simaroubaceae, ali su molekularna istraživanja potvrdila da pripada rutovkama. Ime je dano u čast Charlesu Harrisonu, autoru knjige o voćkama. [3].
Vrste
- Harrisonia abyssinica Oliv.
- Harrisonia brownii A.Juss.
- Harrisonia perforata (Blanco) Merr.
Sinonimi
Heterotipski:
- Ebelingia Rchb. in Consp. Regn. Veg.: 199 (1828)
- Lasiolepis Benn. in Pl. Jav. Rar.: 202 (1844)