Hajrudin Hadžiselimović
- PREUSMJERI Predložak:Stilska dorada
| Hajrudin Hadžiselimović | |
| Hajrudin Hadžiselimović Akademik Hadžiselimović 1970-ih | |
| Pseudonim(i) | Hajro |
|---|---|
| Rođenje | 1914., Banja Luka, Austrougarska |
| Smrt | 1981. |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Poznat(a) po | Utemeljitej Instituta za anatomiju Sveučilišta u Sarajevu |
| Zanimanje | Akademik: ANUBiH, Anatomija |
| Portal o životopisima | |
Akademik Hajrudin Hadžiselimović (1914. - 1981.) bio je osnivač i dugogodišnji rukovoditelj Instituta za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, redovni član Akademije znanosti i umjetnosti BiH i jedan od najuglednijih europskih anatoma svoga vremena.
Doprinos razvoju sarajevske škole anatomije
Hajrudin Hadžiselimović rodio se u Banjoj Luci, a do gimnazije živio u naselju Donji Varoš, Kotor-Varoš. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a strednjoškolsko u Banjaluci. Medicinski fakultet završio je u Beogradu, 1940. godine; kao odličan student na matičnom fakultetu, zaposlio se na predmetu Anatomija. Odmah po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, izabran je za nastavnika u svojstvu docenta kod profesora Jakova Kiljmana. Funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu obnašao je od 1949. godine.[1]
Cjelokupan radni vijek profesor Hadžiselimović posvetio je organiziranju modernog anatomskog instituta i kvalitetnoj izobrazbi studenata iz anatomije, svih fakulteta biomedicinskih znanosti. Institut za anatomiju bio je jedan od najbolje organiziranih i opremljenih instituta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući: muzej, odjeljenje za primijenjenu anatomiju, rendgen anatomiju, funkcijsku i antropologijsku anatomiju, elektronsku mikroskopiju, gdje su studenti savladavali kvalitetna znanja iz oblasti anatomije, a imao je izuzetno bogat znanstveni opus. Publicirao je preko 100 znanstvenih i stručnih radova iz funkcijske anatomije djeteta, anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja, anatomije moždanih struktura, labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja, usporedne anatomije mozga i krvnih žila srca i dr. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. Bio je društveno angažiran u brojnim institucijama, obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953./54., a dekana od 1964./65. do 1966./67. godine.
Redovni član ANUBiH bio je od 1973, a počasni član Njujorške akademije nauka, Udruženja anatoma SSSR-a, Austrijskog ljekarskog udruženja,kao i Udruženja američkih medicinskih autora. Uredio je prigodne almanahe o proslavi 25. i 30. obljetnice Medicinskog fakulteta. Godine 1972. osnovao je časopis Folia Anatomica Iugoslavica i bio je njegov glavni urednik. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja, između ostalog, 27-srpanjske nagrade za znanstveni rad i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Umro je u Sarajevu 1981. godine.[1]
Zanimljivosti
Akademik Hajrudin Hadžiselimović − među studentima poznatiji kao Hajro − često je ponavljao:
"Mozak treba šibati". Ne bojte se od skupljanja informacija. Mozak kao i svaki organ zakržlja i zahrđa od neupotrebe. Moždana hrđa se zove demencija.[2][3]
Akademik Hažiselimović je odabrao i vodio cijelu jednu plejadu pripadnika (i njihovih učenika) sarajevske škole medicinske anatomije, kao što su šefovi Katedre/Instituta:
- Prof.dr. Ilduza Bubić – Huković (1981. – 1983.);
- Prof.dr. Mirko Čuš (1983. – 1986.);
- Prof.dr. Drenka Šečerov – Zečević (1986. – 1990.);
- Prof.dr. Faruk Dilberović (1990. – 2006.);
- Prof.dr. Amela Kulenović (2006. – 2018.);
- Prof.dr. Aida Hasanović od 2018. → [4]
Vidi još
Izvori
- PREUSMJERI Predložak:Izvori
Vanjske poveznice
- ↑ 1,0 1,1 Mašić I. (2006). Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu: 1946.-2006.. “Avicena“. ISBN 9958-720-32-9
- ↑ Akademik prof.dr. Hajrudin Hadziselimović rajdoktor.blogger.ba/arhiva/2007/01/26/667014pristupljeno 7. srpnja 2019
- ↑ Povodom 65 godina kontinuiranog rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu [1]prisupljeno 7. srpnja 2019.
- ↑ Službeni podaci Personalne službe Medicinskog fakulteta UNSA.