Gvozden Flego | |
Zapadna filozofija | |
Suvremena filozofija | |
Rođenje | 1. travnja 1946., Zagreb |
---|---|
Škola/tradicija | Praxis filozofija/Kontinentalna filozofija |
Glavni interesi | Filozofija društva |
Utjecaji | Karl Marx, Jürgen Habermas, Gajo Petrović, Milan Kangrga |
Portal o životopisima |
Gvozden Srećko Flego (Zagreb, 1. travnja 1946.), hrvatski filozof i političar.
Životopis
Rođen je 1946. godine u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao filozofiju 1983. godine, boravio na nekoliko stručnih usavršavanja u inozemstvu, stipendist Kluba Hrvatskih Humboldtovaca (1978.-1979.)
Član redakcija časopisa: "Praxis", "Kulturni radnik", "Filozofska istraživanja", "Synthesis philosophica" (1971.-91.); asistent, docent pa izvanredni i redoviti prof. na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1974.-); tajnik (1976.-78.) potom predsjednik (1984.-86.) Hrvatskog filozofskog društva; suosnivač i ko-urednik različitih biblioteka; suorganizator i organizator više od desetak međunarodnih filozofskih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu; kodirektor 13 sesija međunarodnih poslijediplomskih tečajeva u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (1984.-2002.); međunarodni suradnik Collège International de Philosophie (Paris, 1992.-98.); član pa predsjednik Komisije za visoko obrazovanje Instituta otvoreno društvo Hrvatska (1994.-2000.); član međunarodnog Izvršnog odbora Higher Education Support Program (HESP), Open Society Institute (OSI), Budimpešta/New York, u kojem obavlja različite funkcije (1994.-8.); gostujući profesor na Central European University, Budimpešta (1995.-6.).
Bio je šef Katedre za političku i socijalnu filozofiju te filozofsku antropologiju, Odsjek za filozofiju (1997.-2002.); član međunarodnog Savjeta Interuniverzitetskog centra (IUC), Dubrovnik (1998.-2002., 2004.-); član pa predsjednik (1998.-2002.) Hrvatske udruge za društvene i humanističke znanosti (HUDHZ); član Izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora (2000.-2.); vanjski član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora (2001.-2002.); direktor 1. clustera poslijediplomskog studija The European Regional Master in Democracy and Human Rights in South-East Europe, Sarajevo - Bologna (2000.-); ministar znanosti i tehnologije (2002.-3.).
Zanimljivosti
2015. na svojem Facebook računu objavio je kritičko-šaljivi osvrt na najavu tadašnje predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović da će upisati poslijediplomskih studij političke znanosti na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, na što je filozof Kristijan Krkač napisao otvoreno pismo hrvatskim filozofima u kojem Flegin tekst koristi kao pokazatelj lošeg stanja akademske filozofije u Hrvatskoj.[1][2]
Bibliografija
Knjige
Autorske knjige
- U ime erosa, Zagreb: Naprijed, (1991).
- Um, eros i društvo, Zagreb: Politička kultura (2006.).
Izvori
- ↑ Bivši ministar napisao komentar o doktoratu gđe. Kitarović i postao hit na Facebooku. 29. studeni 2015.. https://www.telegram.hr/politika-kriminal/cijenjeni-hrvatski-politicar-i-bivsi-ministar-znanosti-komentirao-je-pocetak-studija-hrvatske-predsjednice/ Pristupljeno 30. srpanj 2020.
- ↑ Pročitajte otvoreno pismo hrvatskim filozofima zbog istupa Gvozdena Flege. 30. studeni 2015.. https://direktno.hr/medijskipartneri/procitajte-otvoreno-pismo-hrvatskim-filozofima-zbog-istupa-gvozdena-flege-32341/ Pristupljeno 30. srpanj 2020.