Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gudačka glazbala

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Viola profonda, viola i violina

Pod pojmom gudačka glazbala podrazumijevamo sva glazbala koja pripadaju skupini glazbala sa žicama i kod kojih se zvuk proizvodi povlačenjem gudala preko žica.

Danas se u ozbiljnoj, ali i u ostalim vrstama glazbe koriste četiri standardna gudačka glazbala: violina, viola, violončelo i kontrabas. U posljednje se vrijeme pokušava oživjeti i gotovo zaboravljena stara gudačka glazbala za potrebe stilskoga, odnosno povijesno osviještenoga izvođenja rane glazbe. Također, ovoj skupini glazbala pripadaju i tradicijska narodna glazbala, a danas se u techno glazbi koriste čak i električni gudački instrumenti.

Gudačka se glazbala odlikuju velikim tonskim opsegom, sposobnošću najsuptilnijeg nijansiranja dinamike, agogike i boje tona, što gudačima općenito omogućuje veliku izražajnost. Može ih se doista virtuozno svirati, zbog čega su općeprihvaćena kao najvažnija i temeljna glazbala svakoga simfonijskog orkestra. Značajnu ulogu imaju i u raznim komornim sastavima. Mnoge skladbe za gudače kao soliste prihvaćene su i priznate kao najvrjednija djela glazbene umjetnosti.

Gudačka glazbala

Izrada gudačkih glazbala

Podrobniji članak o temi: Tradicionalna izrada violina

Tradicionalna izrada violina (tal. Liuteria[1]) je izrazito cijenjen obrt koji se sastoji u proizvodnji i obnovi gudačkih i trzalačkih instrumenata (gitara, bas, mandolina i dr.). Za to graditelji violina pohađaju posebne škole koje se temelje na bliskom odnosu mentora i štićenika, prije nego ovi pristupe šegrtovanju u lokalnim radionicama, gdje, u beskrajnom procesu, nastavljaju uvježbavati i usavršavati svoje tehnike. Kao temelj cremonskog identiteta, te presudne uloge u društvenim i kulturnim događajima grada, tradicionalna izrada violina u Cremoni je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2012. god.[2].

Građa i dijelovi glazbala

Tijelo, vrat i glava.

Izvori

  1. Naziv dolazi od talijanskog naziva za lutnju, žičani instrument koji se uveliko koristio u baroku
  2. Traditional violin craftsmanship in Cremona UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 10. prosinca 2012.


Nedovršeni članak Gudačka glazbala koji govori o glazbenim instrumentima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.