Groblje mira na Bilima

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Groblje mira je veliki grobaljski kompleks i memorijalni centar na Bilima, 15 km kod Mostara. Zamišljeno je kao skupno mjesto svih žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata[1] i žrtava ubijenih u vrijeme komunističkog režima.[2] Smješten je na području rimokatoličke župe Uznesenja BDM u Gorancima.[2] Dijelom se prostire na području Grada Širokog Brijega (Županija Zapadnohercegovačka), a većim dijelom na području Grada Mostara (Hercegovačko-neretvanska županija).

Povijest

Zamisao o gradnji niknula je u okrilju Hrvatskoga narodnog sabora BiH. [1] Inicijativa je proizašla iz rada Vicepostulature postupka mučeništva fra Leo Petrović i 65 subraće. Od 2007. su sustavno tražili svoje pobijene fratre i tražeći fratre nailazili su i na civile. Nametnula se zadaća riješiti pitanje tjelesnih ostataka civila, jer Crkva mari za sve, nije dolično da uzme samo jedne (fratre), a druge (civile) ostaviti. Došli su na zamisao napraviti povjerenstvo po općinama koja su se počela brinuti o pobijenim civilima. Rastom broja tih povjerenstava došla je zamisao osnivanja odjela i koordinacijskog tijela. Ustrojen je Hrvatskom narodnom saboru (HNS BiH) odjel za drugi svjetski i Domovinski rat. Došli su na zamisao da na ovome mjestu naprave Groblje mira, ne samo hrvatsko nego groblje koje će pomiriti sve žrtve na ovome terenu.[2]

Kamen temeljac postavljen je 23. kolovoza 2013. u 11 sati.[3] Konkretni radovi počeli su 2013. godine. Planirano je kao najveće groblje u Europi i kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje. Jedni na podizanje ovog groblja gledaju kao na odavanje počasti žrtvama, a protivnici svega hrvatskog i katoličkog to nazivaju kontinuitetom neofašističke politike, s uobičajenom demagogijom o reafirmiranju zločina NDH i nebulozama o oživljavanju fašizma. 2014. su planeri gradnje pripremili plato, i išli u izradu dokumentacije te već 2015. su imali pripremljen dio dokumentacije i već 2016. godine su bili u fazi završetka kapelice i ograđivanja. Projekt se financira isključivo na dobrovoljnim prilozima i apliciranjem na određene projekte.Grobaljski kompleks sagrađen je kao spomen za hrvatske žrtve Drugog svjetskoga rata i poraća u Bosni i Hercegovini. Hrvatski narodni sabor BiH preko Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat daje političku i idejnu potporu gradnji groblja.[1]

Zamjenik voditelja Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora BiH fra Miljenko Stojić rekao je da je ovo vjedan napor da svim tim žrtvama, bez obzira tko su te žrtve, bez obzira kako se te žrtve zvale, da im se dadne jedan dostojan pokop.[1]

Izgled

Investitor Udruge Mir International je zahtijevao da se kompleks sastoji od polja na kojim bi bili postavljeni križevi žrtvama, platoa sa kapelicom, kosturnicom i spomen-obilježjem, te potrebne infrastrukture, tj. prometnicom između polja sa križevima i potrebnim parking mjestima.[2] Zaravni na Bilama dominira 50.000 bijelih križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.[1] Križevi su poredani u pravilnim crtama. Ispod križeva su posmrtni ostatci poginulih u Drugome svjetskom ratu, kao i ostaci svih žrtava komunističkog režima. Prema idejnom arhitektonskom rješenju gabaritima i izgledom, podsjeća na američko nacionalno groblje Arlington. Po urbanističkom rješenju kompleks Memorijalnog centra sastoji se od:[2]

  • platoa na kojem je smještena kapelica, kosturnica i spomen-obilježje žrtvama, cca površine 4.600 m2
  • četiri parcele na kojima se planira postavljanje križeva ukupne površine cca 28.800 m2,
  • pristupnih puteva i platoa za parking vozila.
  • cijeli kompleks bit će ograđen betonskim zidom.

Predviđena je i kapelica gabaritnih dimenzija 9 x 11,2 m s dodatkom ulaznog trijema dimenzija 4,10 x 11,10 m. S njene istočne strane smještena je kosturnica gabaritnih dimenzija 13,75 x 12,50 m i kapaciteta 800 mjesta. Sa zapadne strane nalazi se spomen obilježje palim žrtvama. [2] Danas je na Groblju mira filijalna crkva svetog Josipa radnika.[4]

Prometni pristup

Kolni pristup je iz pravca Mostara Putem spasa, te magistralnom cestom M6.1 (Mostar-Široki Brijeg), koja se u mjestu Dobrič spaja na lokalnu cestu. Planirani su pristupni putevi lokaciji sa zapadne i jugoistočne strane,kao i plato za parking osobnih vozila i autobusa. Ulaz u kompleks će biti iz pravaca Mostara i Širokog Brijega gdje će biti postavljene željezne kapije.[2]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 (boš.) B1 BiH Đenana Kaminić: Za koga se gradi "Groblje mira" nadomak Mostara?, 28. svibnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2019.)
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Goranci online Groblje mira na Bilima 30. kolovoza 2014. (pristupljeno 21. travnja 2019.)
  3. ↑ Bljesak Polaganja kamena temeljca za izgradnju najvećeg groblja mira u Europi (pristupljeno 21. travnja 2019.)
  4. ↑ Goranci online O župi Goranci (pristupljeno 21. travnja 2019.)

Vanjske poveznice


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Groblje_mira_na_Bilima&oldid=294047"