Grkovci
| Grkovci | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegbosanska |
| Općina/Grad | Bosansko Grahovo |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 74 |
Grkovci su naseljeno mjesto u općini Bosansko Grahovo, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1].
Zemljopis
Grkovci se nalaze pod Dinarom. Na području Grkovaca važniji su toponimi: Bone, Dubrave, Grad, Gradski bunar, Heldovine, Klanci, Paškula, Ploča, Poprekuše, Rašnjeva glava, Runjavice, Sušan, Točak, Točilo, Veleva glavica.
Povijest
- PREUSMJERI Predložak:Stilska dorada
Iznad sjevernog dijela sela nalazi se Velika Gradina, koja se svrstava u trajno nastanjena mjesta još od preistorijskog dobu (1000 godina p.n.e), a vezana je za ilirsko pleme Dicioni.[2]. Rimljani su konačno osvojili sve ove krajeve nakon propasti ilirskog (Batonovog) ustanka 9. godine n.e.
U Grkovcima postoji i Kara Armanova - Gradina, rimsko utvrđenje iz kasne antike.[2] Ovo selo je bilo dio rimskog municipiuma, Salvium,[3] a jedno je od najstarijih naselja u Livanjskom polju. U njemu je nađeno mnoštvo epigragfskih oznaka sa nadgrobnih spomenika, po čemu su grahovsko i glamočko polje najpoznatiji u Bosni i Hercegovini.[4]
Također, Grkovci su bili stalno nastanjeni i u srednjem vijeku. Livnjaci za sva stara naselja, gradine, gromile i drugo, da bi naglasili njihovu starost, kažu da je "još od Grka", pa je možda po tome selo prozvano Grkovci. Međutim, moguće je da ime sela potiče od riječi istog korijena („grk“), ali u značenju trgovac, jer su mještani Grkovaca bili poznati kao prekupci, odnosno trgovci koji su stanivništvu Livanjskog i Bosansko-grahovskog polja prodavali robu iz Dalmacije, a Dalmatincima ratarsko-stočarske proizvode iz Livanjskog polja.
Stanovništvo
1991.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:
ukupno: 190
- Srbi - 178
- Hrvati - 6
- Jugoslaveni - 2
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 4
2013.
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 74
- Srbi - 74
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 9. studenoga 2019.
- ↑ 2,0 2,1 RIMSKA UTVRĐENJA U BiH S OSOBITIM OSVRTOM NA UTVRĐENJA KASNE ANTIKE -IRMA ČREMOŠNIK Topniška 62, YU-61000 Ljubljana
- ↑ BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
- ↑ ANTIQVI HOMINES BOSNAE -Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||