Gregorijanci

Hrvatska velikaška obitelj Gregorijanec
grb Gregorijanaca grb Gregorijanaca
Država	Hrvatska
Etničko podrijetlo	hrvatsko
Naslovi	barun
Izumrli	17. st.

Gregorijanci (Gregoryancz, de Gregoriancz), hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Križevačke županije. Imali su posjede i u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji. Obitelj se prvi put spominje u 15. stoljeću, ali nejasna je genealoška veza s kasnijim pripadnicima obitelji. Članovi obitelji mogu se neprekinuto pratiti od 16. do početka 17. stoljeća.

Propast obitelji opisao je književnik August Šenoa u romanu Zlatarevo zlato (1871.).

Povijest

Prvi istaknutiji član bio je pravnik i veleposjednik Juraj, kojega je ban Petar Berislavić imenovao vicepronotarom Kraljevine Slavonije (1520.-1521.). Imao je dva sina, Pavla i Ambroza. Pavao († 1565.) bio je zagrebački biskup i diplomat u službi kralja Ferdinanda I., a pred smrt je imenovan i naslovnim kaločkim nadbiskupom. Njegov brat, Ambroz († 1572.) obnašao je dužnost podbana, a bio je i posjednik u Križevačkoj i Zagrebačkoj županiji. Godine 1557. stekao je utvrdu Medvedgrad s okolnim selima. Imao je tri sina, Stjepana, Baltazara i Jurja.

Ambrozov sin Stjepan, obnašao je dužnost hrvatskog podban (1578.-1581.), a dobio je i naslov baruna (1581.). Imao je dva sina, Pavla i Nikolu. U njihovo vrijeme počeli su se znatno smanjivati obiteljski posjedi, jer su ih braća davala u zalog nižim i srednjim plemićima koji su im bili vjerovnici. Obitelj je izumrla u muškoj lozi Nikolinom smrću 1607. godine.

Vidi još

• Medvedgrad

Literatura

• Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VIII, Pro Leksis, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-08-2

Vanjske poveznice

• Gregorijanec - Hrvatski biografski leksikon (hrv.)

Nedovršeni članak Gregorijanci koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.