Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gornji Miholjac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Gornji Miholjac
Država Hrvatska
Županija Virovitičko-podravska županija
Općina/Grad Slatina
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 307
 - Broj domaćinstava 108
Pošta 33520 Slatina
Pozivni broj +385 033
Autooznaka SL

Gornji Miholjac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Slatine, Virovitičko-podravska županija.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 307 stanovnika[1] te 108 obiteljskih kućanstava.[2]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1069 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.





PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 716
bar:1869 from:0 till: 672
bar:1880 from:0 till: 729
bar:1890 from:0 till: 844
bar:1900 from:0 till: 821
bar:1910 from:0 till: 860
bar:1921 from:0 till: 882
bar:1931 from:0 till: 969
bar:1948 from:0 till: 840
bar:1953 from:0 till: 816
bar:1961 from:0 till: 742
bar:1971 from:0 till: 577
bar:1981 from:0 till: 455
bar:1991 from:0 till: 399
bar:2001 from:0 till: 307





PlotData=

bar:1857 at: 716 fontsize:S text: 716 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 672 fontsize:S text: 672 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 729 fontsize:S text: 729 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 844 fontsize:S text: 844 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 821 fontsize:S text: 821 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 860 fontsize:S text: 860 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 882 fontsize:S text: 882 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 969 fontsize:S text: 969 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 840 fontsize:S text: 840 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 816 fontsize:S text: 816 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 742 fontsize:S text: 742 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 577 fontsize:S text: 577 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 455 fontsize:S text: 455 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 399 fontsize:S text: 399 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 307 fontsize:S text: 307 shift:(-10,5)





TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Napomena: U 1981. izdvojen je dio naselja i formirano je samostalno naselje Višnjica, općina Sopje.

Povijest

Kralj Andrija II potvrdio je 1231. god. posjede Makarijevom sinu Tomi (odanom vitezu, vukovskom županu i 1229. banu zasad nepoznate banovine)

veliki posjed Novak ( jedan dio posjeda je današnje selo Novaki), i "selo Svetog Mihovila" ( danas Gornji Miholjac).[4]

Od prve trećine 13. st. “zemlja zvana Novak” pokonjena redovnicima Svetog Groba[5] (odnosno prijelaz iz 12. u 13. stoljeće[6] ). Ovima je tu stečevinu kralj Bela IV potvrdio 1255, kad su ti redovnici već imali sagrađenu “kuriju” kraj sela Novak. U kasnijim se izvorima oni javljaju i pod širim pojmom “braća križonoše” (fratres cruciferi); zapravo su to bili regularni kanonici Svetog Groba ili, kraće, sepulkralci. U Novaku su imali samostan Blažene Djevice Marije, a u nedalekom Gornjem Miholjcu držali su crkvu sv. Mihovila.I danas je poznato mještanima G. Miholjca mjesto gdje je stajala ta crkva.[7]

Miholjac je bio dobro cestovno povezan. Postojala je cesta iz Slatine kroz Gornji Miholjac koja se spajala sa Vaškom na tzv. "cestu Kralja Kolomana" (spominje se 1238.godine), koja je iz Ugarske preko Koprivnice, Križevaca i Zagreba vodila prema moru.[8]

U popisu župa iz 1334. također je zabilježeno da je crkva sv. Mihalja (Mihovila) pripadala križnicima (ecclesia s. Mychaelis cruciferorum). I mnogo kasnije kad je kanonski vizitator načinio popis župa vaškanskog arhiđakonata 1660. godine, znao je za križnike u Miholjcu iako njih odavno već nije bilo. U istoj ispravi se spominje " cesta koja vodi od sv. Mihalja" , ..."velika cesta koja vodi u Novak".

Sjedište križnika sv. Groba jeruzalemskog u Novakima i Gornjem Miholjcu bila su vezana uz prepozituru u Glogovnici što se spominje 1347. godine. Do 1517. godine Miholjac se vodi u popisu poreza kao dobro glogovničke prepoziture. Nije poznato kada su regularni kanonici sv. Groba jeruzalemskog napustili Novake i Gornji Miholjac. Sigurno je da su za turskog osvajanja Slavonije njihovi samostani u kraju oko Vaške zbrisani sa lica zemlje.[9]

U Gornjem Miholjcu postoji još jedan povijesni lokalitet, ime mu je Gradac, a označuje polja sjeveroistočno od sela, u blizini danjašnjeg groblja. Pod iskrivljenim imenom "Grada" upisan je u katastarskoj mapi katastarske općine Gornji Miholjac iz 1862. godine. Nije poznato čiji se "grad" nalazio na tom prostoru između Gornjeg Miholjca i potoka Čađavice. [10]


Prema Popisu stanovništva i vlastelinstva u Slavoniji 1736.godine selo Gornji Miholjac imalo je ukupno: "domaćinstava i kuća 22, očeva porodice 21, oženjene braće i sinova 10, braće i sinova s navršenih 15 god. 2, udovica s posjedom 1, konja 17, volova 20, krava i junadi 44, ovaca 26, svinja 104, pčela 3 košnice, oranica 131 jutro, livada 67 kosaca, vinograda 9 motika."

Očevi porodice u 1736. godini bili su: Jovan Szmolich, Nikola Milankovich, Radoicza Bosanacz, Milosav Kollarich, Subota Markovich, Prodan Petakovich, Sava Bosanacz, Novko Peiakovich, Stoich Bosanacz, Marko Berkich, Mirko Stephanovich, Cziro Kaurin, Jovan Lasichh, Bogeta Marich, Lyubicza Vukovicza, Mihat Smolich, Vukadin Bosanacz, Cziro Kovacevich, Ostoia Szmolich, Janko Radovanovich, Mathia Millinovich, Zaharia Bosanacz.[11]

Napomena: u današnjem ARKOD-u katastarska čestica Gradac se nalazi sa druge strane rječice Čađavice.

Zanimljivosti

Jedna od žrtava Titanika bio je i Gornjomiholjčanin Branko Dakić (19), sin Živka i Jelene Dakić. On se kao radnik uputio 10.4.1912. god. iz Southamptona

U šumi pokraj gornjeg Miholjca prolazila je rimska cesta "Poetovio Mursa.[12]

Gornji Miholjac u Mađarskom popisu naselja 1808 godine[13] je imao više naziva. Za sve nazive znamo da pripadaju selu i po geografskim oznakama i navodu da pripada pod Slatinu. Tako se navodi sljedeće: Mihalyevecz Gornyi' cr. Felsőmiholjác (felso =gornji)h. - - - -Pagus ( znači selo), C. Szaladiensis (distrikt Slatina), tabula IV, kvadrat V (lokacija na mapi), te druga imena naselja: Mihalyevecz (Mali-) cr. Kis-Mihalyocz h. Pagus C. Szaladiensis tabula IV , kvadrat V

Felso-Mihalyvecz Pagus C. Szaladiensis tabula IV , kvadrat V. Prema geografskoj lokaciji i navođenju autora vidimo da su to sve imena za isto selo.

Drugi autor u knjizi iz 1829. godine naziva selo Miholacz (Ràtz iliti Ràcz -pridjev Srpski, jer su većina naseljena nakon turskih osvajanja stanovnika bili Srbi) - i navodi da u kraljevini Slavoniji je bio povlašteno trgovište "privilegio nundinali donatum" u Virovitičkoj županiji, što je bilo rijetko u to vrijeme. Navodi da je Miholjac imao 70 domova i 421 stanovnika.[14] I drugi autor, ovaj put Austrijanac Frantz Kreuter 1848. godine u svome putopisu od Donjeg Miholjca do Virovitice opisju Gornji Miholjac. Navodi da je veliko naselje, kroz čiju glavnu cestu prolazi granica između Ugarske i Turskog Požeškog sandžaka. Osim toga navodi da je zemlja pjeskovita ilovača i cijelo područje bogato pijeskom te načine i cijenu gospodarske eksploatacije. [15] I danas postoje ostaci Turskog grada u Bakiću i Španatu koji su nekad vjerojatno činili dio spomenute granicu s Gornjem Miholjcem.

U 1888 godini pod Općinu Gornji Miholjac spadala su sljedeća naselja: "Bakić, Kapinci, Medinci, Čomborje, Grabić, Račanac, Senkovac, Miholjac Gornji, Ciganka, Španat, Višnjica, Noskovci, Torište, Novaki, Predrievo gornje, Sopje, Brebrovac, Dolje, Greda, Starin, Vaška, Vranješevci."[16]

Iz publikacije iz 1893.godine saznajemo kako su Ličani radili u selu i kako im se plaćalo. te o bolestima usjeva( 2 vrste crva) i štetočinama miševi te nekadašnjem pesticidu(fosforova kaša s medom).

"Županija Virovitica. Kotar Slatina, Miholjac gornji. Pošto neima dovoljno domaćih radnika, rabe vlastela zakupnici kod žetve vršitbe Ličane, koji dobivaju mjesečno po 15. for.., 50 kg. brašna (valjda kuruzna) 2,5 kg. slanine i 1 kg. soli, dali uz to stan i drva nije spomenuto." U istom izvješću stoji kako su u Gornjem Miholjcu i Višnjici uz dravu pozebli usjevi." ...

"Оzime žitarice, poimence pšenicu, oštećivao znatnijoj mjeri:

-„crv“ (Drahtwurm, ličinka kukaca brojna roda Elaterida-Schnellkäfer, ponajviše vrsti Agriotes lineatus Saatschnellkäfer) po kotarih Dugo selo, obćina Dugo selo, vrlo osjetljivo pšenici; Slatina, obćina Vočin, gradu Požega."

-"„crv“ Cecidomyia destructor Say (Hessenfliege Cecidomyia secalina Lów) kotaru Slatina obćina Miholjac gornji."

"Najviše štete počiniše „miševi“, po kotarih: Kutina, obćina Kutina; Daruvar, obćina Dežanovac; Novska, obćina Novska; Požega, obćina Pleternica (iza silnih kiša ponestalo miševa); Djakovo, obćina Gorjan; sjek, obćine Valpovo trg Valpovo vanjska, Bizovac: Slatina, obćina Miholjac gornji Bukovica nova; ro obćine Virovitica, Lukač, Gradina,Spišić Bukovica: Mitrovica, obćina Martinci Vukovar, obćina Opatovac. Po kotarih Slatina Virovitica brane od mišje napasti trovanjem fosforovom kašom, ali pošto fosfor ogavna okusa vonja, istom tada savjetu izvjestitelja Wedemayera postići znatniji uspjeh, ako fosforovom trovilu primješa meda."[17]

Opisano je kako je u Gornjem miholjcu i Sopju bila znatna elementarna nepogoda, ponajviše oko pustare Višnjica.[18]

U publikaciji iz 1894.godine možemo vidjeti da je suša pokvarila urod kukuruza širom Slavonije osim u Gornjem Miholjcu i Sopju. Sljedi izvješće iz Gornjeg Miholjca:

„U ovom kraju siju ove vrsti kuruze rana sikulska (Szekler), kasna sikulska, maltežka, (Maltheser), florentinska cinquantin, ponešto „konjski zub“ (Pferdezahn), prosta seljačka (domaća). Od svih ovih vrsti najbolje podnašala žegu sušu kasna sikulka dielomice cinquantin, kojih može očekivati dovoljan prirod, koji trgovini rado kupuje i bolje plaća od ostalih vrsti."[19]

Brojni Gornjomiholjčani koji su preselili u Osijek od 1901.- 1946. godine. (Lefler Antun, Margetić Marko r. 1892, Marinović Andrija r. 1879...). spomenuti su uZavičajnicima grada Osijeka a tamo se i vidi da su sela Grabić i Medinci nekad bili pod općinom Gornji Miholjac.[20]

Kulturna dobra

Crkva sv. Trojice u Gornjem Miholjcu sagrađena je Script error: No such module "Wp tema u godini".[21] u stilu kasnog baroka, kao jednobrodna građevina sa zvonikom na glavnom pročelju i polukružnom apsidom. Čitava crkvena parcela, elipsastog oblika, ograđena je starom zidanom baroknom ogradom.Crkva je građena opekom, pokrivena drvenim dvostrešnim krovom sa pokrovom limom. Lađa je nadsvođena baldahinskim svodom, a apsida polukalotom. Svetište osvjetljavaju tri prozorska otvora. Zvonik ja postavljen na masovne stupove nadsvođene arkadama koje tvore trijem. Bogato profilirani kordonski vijenac u centralnom dijelu je polukružno povijen zvonik završava baroknom lukovicom sa laternom. Bočna pročelja ukrašena su lezenama.

Šport

Izvori

  1. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  2. Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  4. Andrić, S. (2008). PODGORJE PAPUKA I KRNDIJE U SREDNJEM VIJEKU: PRILOZI ZA LOKALNU POVIJEST (prvi dio). Scrinia slavonica8.
  5. Andrić, S. (2008). PODGORJE PAPUKA I KRNDIJE U SREDNJEM VIJEKU: PRILOZI ZA LOKALNU POVIJEST (prvi dio). Scrinia slavonica8.
  6. DOBRONIĆ, L. (1984). Regularni kanonici sv. groba jeruzalemskog u Hrvatskoj. Croatica Christiana periodica8(14), 1-35.
  7. Andrić, S. (2008). PODGORJE PAPUKA I KRNDIJE U SREDNJEM VIJEKU: PRILOZI ZA LOKALNU POVIJEST (prvi dio). Scrinia slavonica8.
  8. Pajur, F. (2011). Rakovečka trasa “vojničke” ili Kolomanove ceste. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti29, 23-37.
  9. DOBRONIĆ, L. (1984). Regularni kanonici sv. groba jeruzalemskog u Hrvatskoj. Croatica Christiana periodica8(14), 1-35.Lelja Dobronić
  10. "Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti knjiga 406". http://dizbi.hazu.hr/object/view/MP7pc6dZdL 
  11. Mažuran, Ive (1993). Stanovništvo i Vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine. Osijek: HAZU , ZAVOD ZA ZNANSTVENI RAD U OSIJEKU. str. 495.. ISBN 953-154-000-4 
  12. . Bulat, M. (1983). Dio rimske ceste Poetovio-Mursa u Podravini. Podravski zbornik, (9), 263-270. 
  13. "Repertorium locorum objectorumque in XII. tabulis Mappae regnorum Hungariae, Slavoniae, Croatiae, et Confiniorum Militarium, magni item principatus Transylvaniae occurrentium". 1808. https://archive.org/details/agv6489.0001.001.umich.edu/page/178/mode/2up 
  14. "Notitiae politicogeographicostatisticae inclyti Regni Hungariae, partiumque eidem adnexarum Notiae politicogeographicostatisticae partium Regno Hungariae adnexarum, seu Slavoniae et Croatiae, Litoralis item HungaricoMaritimi commercialis, et confiniorum militarium Hungaricorum". https://archive.org/details/bub_gb_MrgAAAAAcAAJ/page/n63/mode/2up 
  15. [https://books.google.hr/books?hl=en&lr=&id=zm9eAAAAcAAJ&oi=fnd&pg=PA1&dq=Rácz-Miholacz&ots=d4fL5LGlpo&sig=QwlLpCL553oHbvjNbKH56DueZLo&redir_esc=y#v=onepage&q=Rácz-Miholacz&f=false "Die Verbindung der Untern Donau mit dem Adriatischen Meere durch eine Eisenbahn von Semlin nach Fiume"]. https://books.google.hr/books?hl=en&lr=&id=zm9eAAAAcAAJ&oi=fnd&pg=PA1&dq=Rácz-Miholacz&ots=d4fL5LGlpo&sig=QwlLpCL553oHbvjNbKH56DueZLo&redir_esc=y#v=onepage&q=Rácz-Miholacz&f=false 
  16. "Hungary. Központi Statisztikai Hivatal., Jekelfalussy, J. (1888). A magyar korona országainak helységnévtára. Budapest: Athenaeum.". https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=uc1.l0075239764&view=image&seq=100&q1=Miholjac 
  17. "Croatia (Kingdom). Zemaljski statistički ured. Publikacije. Zagreb.". https://hdl.handle.net/2027/hvd.hxnyz3 
  18. Zagreb. Statistički ured. Glavni izvještaji o stanju usjeva i o gospodarskih prilikah u obće. U Zagrebu.. "Zagreb. Statistički ured. Glavni izvještaji o stanju usjeva i o gospodarskih prilikah u obće. U Zagrebu.". https://hdl.handle.net/2027/uc1.e0000494575 
  19. "Zagreb. Statistički ured. Glavni izvještaji o stanju usjeva i o gospodarskih prilikah u obće. U Zagrebu.". https://hdl.handle.net/2027/uc1.e0000494575 
  20. "Zavičajnici grada osijeka 1901-1946". https://www.dao.hr/images/digitalizirana_izdanja/Zavicajnici.pdf 
  21. "Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske". https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-371 


Nedovršeni članak Gornji Miholjac koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.