Gomel
| Gomel Гомель | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 52°26′N 30°59′E / 52.433°N 30.983°E | |||
| Država: Datoteka:Flag of Belarus.svg Bjelorusija | |||
| Oblast: Gomelska | |||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Peter Kirichenko[1] | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 135 km2[2] | ||
| Stanovništvo (2018.) | |||
| - Grad | 535.693[2] | ||
| - Gustoća | 3.968 | ||
| Vremenska zona | FET (UTC+3) | ||
| Službena stranica www.gorod.gomel.by | |||
| Zemljovid | |||
Položaj Gomela na karti Bjelorusije | |||
.jpg){kind=link}
Gomel (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice sa Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti. 2013. godine grad je imao 515.325[3] stanovnika i bio je drugi grad po veličini u Bjelorusiji.
Povijest
Grad Gomelj nastaje krajem 10. stoljeća na zemlji istočnoslavenskog saveza plemena Radimiča. Ime je dobio prema potoku Gomeljuka na kojem je i nastao. U 13. i 14. stoljeću u gradu je razvijeno obrtništvo, a trgovinskim vezama vezan je sa gradovima Rus'a.
Godine 1335. Gomelj je ušao u sastav Velike Litavske kneževine, u sljedećim desetljećima i stoljećima grad prelazi iz ruke Litvanaca u ruke Rusa i obrnuto. Od 1565. Gomelj je bio centar Minskog vojvodstva. 1569. grad je ušao u sastav Poljsko-litavske unije, i postao mjesto sukoba između ukrajinskih kozaka, ruske vojske i poljske vojske, i u narednim desetljećima povijest grada obilježile su brojne borbe za prevlast nad gradom.
Sredinom 17. stoljeća utjecaj grada opada. Broj stanovnika je značajno smanjen, razrušen je čestim napadima a mnogi zanati su iščezli. Nametnuti su mu veliki nameti pa su stanovnici plaćali visoki godišnji danak Poljskoj sve do 1770. godine.
Godine 1772. grad je postao dio Ruskog Carstva. U vrijem građanskog rata, Gomelj je okupirala vojska Njemačkog Carstva, zatim je ukrajinska vojska pod vođstvom Simona Petljurija ušla u grad, a u siječnju 1919. Gomelj je preuzela Crvena armija.
U vrijeme Drugoga svjetskoga rata grad je početkom srpnja 1941. okupirala Njemačka vojska, 1943. godine grad je oslobođen. Černobiljska katastrofa 1986. godine pogodila je grad, radioaktivnost raznošena vjetrom došla je i do Gomelja.
Stanovništvo
Godine 2018. u gradu je živjelo 535.693 stanovnika[2]. Godine 2009. u gradu radno sposobnih stanovnika je bilo 316.555 (popis)[4]. Godine 2006. zaposlenih je 191.019, od toga broja 69.441 u industriji. Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 76,7%, Rusi 16,9% i Ukrajinci 5,1%.[5] Od ukupnog broja stanovnika 54,6% čine žene a 45,4% muškarci (popis)[6].
Gomel je bio poznat po velikoj židovskoj zajednici, prema popisu stanovništva iz 1897. grad je imao 37.800, od toga 8.400 25% stanovništva.
Gradovi prijatelji
- Datoteka:Flag of Ukraine.svg Černigov, Ukrajina
- Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Aberdeen, Velika Britanija [7]
- Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg České Budějovice, Češka
- Datoteka:Flag of Canada.svg Sudbury, Kanada
- Datoteka:Flag of France.svg Clermont-Ferrand, Francuska
- Datoteka:Flag of Latvia.svg Liepāja, Latvija
- Pogreška pri izradbi sličice: Radom, Poljska[8]
Izvor
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ 2,0 2,1 2,2 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Nedostaje obavezni parametar:journal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ Census 2009, str. 289.
- ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Nedostaje obavezni parametar:journal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ Census 2009, str. 145.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Web stranica grada Radoma
Literatura
refVanjske poveznice
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Gomel |