Gipuskoa

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir nesamostalni teritorij

Gipuskoa unutar Španjolske

Gipuskoa unutar Baskije

Gipuskoa (bask. Gipuzkoa, šp. Guipúzcoa) je provincija u Baskiji. Izlazi na Biskajski zaljev.

Zauzima površinu od 1980 km², što je čini najmanjom provincijom u Španjolskoj. Po popisu iz 2002. godine ima 682.977 stanovnika, a samo u glavnom gradu, San Sebastiánu, živi četvrtina. Ostali važnija mjesta su: Irun, Errenteria, Zarautz, Arrasate, Oñati, Eibar, Tolosa, Beasain, Pasaia (glavna luka) i Hondarribia.

Ime

Prvi zabilježeni naziv ove pokrajine je Ipuscoa iz dokumenta 1025. godine. Tijekom sljedećih godina i u različitim dokumentima, pojavljuje se nekoliko sličnih imena kao Ipuzcoa i Ipuçcha i Ipuzka.

Puna etimologija riječi Gipuzkoa nije u potpunosti utvrđena, ali se vezuje sa baskijskim riječima giputz,koji sadrži korijen ip-koji se odnosi na riječi ipar (sjever), ipurdi (povratak) i ipuin(priča). Prema tome, ipuzko (jedan od prvih nekoliko poznatih odrednica) može se odnositi na nešto "prema sjeveru" ili "na sjeveru".

Nazivi

Gipuzkoa

Gipuzkoa je službeni baskijski naziv, kojeg preporuča Kraljevska akademija baskijskog jezika, a obično se koristi na službenim dokumentima na tom jeziku. Također ga koriste mediji na španjolskom jeziku u Baskiji. Taj se naziv koristi u baskijskoj inačici španjolskog ustava i u Statutu autonomije Baskije na baskijskom jeziku.

Gipuzkoa je i jedini službeni jezik u pokrajini za povijesni teritorij koji je odobrio Juntas Generales u pokrajini.

Guipúzcoa

Guipúzcoa je naziv na španjolskom jeziku, kojeg preporuča Kraljevska španjolska akademija. Koristi se u neslužbenim dokumentima i, općenito, govornici španjolskog jezika. Također, taj se naziv koristi u španjolskoj inačici Ustava i španjolskoj inačici Statuta autonomije Baskije.

Zemljopis

Sa 1,980 km² Gipuskoa je najmanja pokrajina u Španjolskoj. provincija se sastoji od 88 općina s 709.607 stanovnika, od kojih četvrtina živi u prijestolnici, Donostiji.

Gipuskoa se ističe kao regija brdovitog i zelenog krajolika koji povezuje planinu i more, pored toga što je jako naseljena s brojnim urbanim jezgrama.Uočljiva prisutnost brda i neravnog terena među Gipuskoancima je razvila sklonost planinarenju i prirodi. Neke planine utopljene u tradiciji održale su legendarni i amblematski značaj, njihovi vrhovi često su pokriveni s križevima i spomenicima i planinarskim poštanskim sandučićima. Osim toga, hodočašća (koja su postupno izgubila svoj ​​nekadašnji vjerski žar i danas imaju više svjetovno značenje) se ponekad održavaju na njihovim vrhovima. Neke poznate i kultne planine su Aiako Harria, Hernio, Txindoki, Aizkorri, Izarraitz, itd.

Rijeke Gipuskoe pokazuju niz posebnosti različitih od drugih rijeka Biskajskog zaljeva. Ove rijeke, koje se uzdižu u brdovitom krajoliku baskijske unutrašnjosti (baskijsko gorje), protiču od juga na sjever, oblikujući uske uske doline koje se istežu u ovom smjeru prije ulaska u ocean. Rijeke se šire na kratkoj dužini s malim promjenama u količini vode zahvaljujući stabilnim oborinama tijekom cijele godine. Rijeke, navedene od zapada prema istoku, su sljedeće: Deba, Urola, Oria, Urumea Oiartzun i Bidasoa.

Upravna podjela

Zemljovid Gipuskoe s podjelom na općine (udalerriak) i županije (eskualdeak)

Gipuskoa je podijeljena na tradiocionalne županije (eskualdeak) koje su pak podijeljene na općine (udalerriak). Županije su:

1. Bidasoaldea (španjolski: Bajo Bidasoa)
2. Debabarrena (španjolski: Bajo Deva)
3. Debagoiena (španjolski: Alto Deva)
4. Donostialdea (španjolski: Comarca de San Sebastián)
5. Goierri (španjolski: Goyerri)
6. Oiartzualdea
7. Tolosaldea
8. Urola Erdia (španjolski: Urola Media )
9. Urola Garaia (španjolski: Alto Urola )
10. Urola Kosta (španjolski: Urola Costa )

Kulturne značajke

Gipuzkera je dijalekt baskijskog jezika kojim se govori u većini regije, kao i susjednom području Navare, koji pokazuje znatnu vitalnost i zauzima istaknuto mjesto među drugim narječjima. Gipuskera je narječje s najvećim ukupni brojem govornika od među svima narječjima a Gipuskoa je ujedno i baskijska pokrajina s najvećim ukupnim brojem govornika baskijskog. Prema anketama iz 1981 i 1991. 85% stanovništva sebe smatra Baskima što je najveći postotak od svih pokrajina.

Pokrajinski sveci zaštitnici su Ignacije Loyola, koji je rođen u susjedstvu grada Loyole u gradu Azpeitia, te Gospa od Arantzazua.

Regija je proizvele mnoge poznate baskijske nogometaše kao što su Jose Angel Iribar, Joseba Etxeberria, Xabi Alonso i Mikel Arteta.

Poveznice

• ostala naselja: Zumaia

Vanjske poveznice

• Službena stranica (bask.) (šp.) (engl.) (fr.)