Germanizacija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Germanizacija[1] označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima. To je bilo središnje načelo njemačkog konzervativnog mišljenja u 19. i 20. stoljeću, u razdoblju kada su konzervativizam[2] i etnonacionalizam išli ruku pod ruku.

Lingvističko poimanje[uredi]

U lingvistici germanizacijom se smatra i kada je riječ s njemačkog jezika usvojena u nekom stranom jeziku (u tu svrhu njemački jezik ima posebnu riječ Eindeutschung[3] za razliku od općeg prijevoda Germanisierung[4]), pa se pojam germanizacija može odnositi na prilagodbu riječi njemačkom jeziku, ali i preimenovanju ulica i trgova, diskriminaciju ne-njemačkih stanovnika, i druge procese koji imaju za cilj germanizirati pučanstvo.

Politika[uredi]

Politikom država poput Austrije, Njemačkog carstva, nacističke Njemačke ali i Teutonskog viteškog reda, ne-Nijemcima je često bilo zabranjeno koristiti svoj materinski jezik te su njihove tradicije i kulture bile potiskivane. Pored toga su kolonisti i doseljenici korišteni za uspostavljanje ravnoteže stanovništva. Tijekom nacističke ere germanizacija se pretvorila u politiku etničkog čišćenja, a kasnije i u genocid nekih ne-njemačkih etničkih skupina.

Povijesni razvoj[uredi]

Izvori[uredi]

  1. . Germanizacija ID: germanizacija.
  2. . Konzervatizam ID: konzervatizam.
  3. . Eindeutschung ID: eindeutschung.
  4. . Germanisierung ID: germanisierung.


Datoteka:P history.svg Nedovršeni članak Germanizacija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.