Georgios Nikolaou Papanikolaou (grč. Γεωργιος Παπανικολαου; Kymi, 13. svibnja medicina u 1883. – Miami, 19. veljače medicina u 1962.) grčki je liječnik i patolog, pionir u primjeni citologije u ranom otkrivanju prekanceroznih lezija grlića maternice kod žena. Prvi je liječnik, koji je u ginekološku praksu uveo test koji po njemu nosi eponim Papanikolaou test ili papa test. Dobitnik je prestižne Nagrade Alberta Laskera za medicinu (1950.).[1]
U laboratoriju za patologiju na Sveučilištu Cornell u New Yorku, Papanikolaou je započeo svoja istraživanja s mikroskopiranjem uzoraka vaginalnog sekreta zamoraca. On je našao da su promjene u epitelnim stanicama (vanjskih slojeva kože ili organa) u korelaciji s estrusom životinje ili menstrualnim ciklusom. Godine medicina u 1923., Papanikolaou počeo je i ispitivanja razmaza vaginalnoga sekreta žena i s grlića maternice i tom prilikom je otkrio pojavu kancerogenih stanica raka grlića maternice. U medicinskom časopisu medicina u 1928..godine, Papanikolau je prvi put prikazao svoju teoriju da se mikroskopskim pregledom brisa vaginalnog sekreta, nakon struganja površine unutrašnjosti vagine, može otkriti prisustvo stanica raka u maternici. U to vrijeme, liječnici su se uglavnom oslanjali na biopsiju i kiretažu u dijagnostici i liječenju raka maternice i ignorirali su primjenu testa nastaloga na osnovu istraživanja Papanikolaoua.[2]
Bilo je potrebno nekoliko desetina godina, da medicina prepozna značaj Papanikolaouva testa. Američka medicinska udruženja tek su medicina u 1960. godine počela preporučivati svojim liječnicima godišnju primjenu ovoga testa. Papanikolaou je umro (medicina u 1962.) samo dvije godine, nakon što je njegov test dokazao efikasnost i postao poznat kao rutinska metoda koja se primjenjuje širom svijeta. ...„Od uvođenja Papanikolaouva testa, stopa javljanja raka grlića maternice u Sjevernoj Americi i drugdje opala je za oko 70%, a životi milijuna žena su produženi.... Papanikolaou je također po istom principu struganja tkiva za citološki pregled osmislio i poboljšani testa za otkrivanje raka pluća, mokraćnoga mjehura i želudca.“ [3]
Autor je mnogih znanstvenih radova, predložen je za Nobelovu nagradu za medicinu, ali je nije dobio.
Priznanja
Georgios Papanikolaou postao je prvi počasni član Atenske akademije medicina u 1932. godine.
Dobitnik je nagrade Albert Lasker za istraživanja u području kliničke medicine za izuzetan doprinos u istraživanjima vezanim za rak i njegovo pravovremeno otkrivanje kao mogućeg uzroka smrti, zahvaljujući njegovom relativno brzom, jednostavnom i preciznom testu za dijagnosticiranje nekih tipova tumorskih stanica raka. Papanikolau je ovu prestižnu nagradu dobio za života medicina u 1950.
Papanikulauov portret nalazio se na prednjoj strani novčanice od 10.000 grčkih drahmi u periodu od medicina u 1995. do medicina u 2001., sve do zamjene drahme za euro.
Godine 2009., Papanikolaou je u anketi „Velikani Grčke“ osvojio 2. mjesto i po popularnosti je bio odmah iza Aleksandra Makedonskoga.
Izvori
- ↑ https://web.archive.org/web/20090106173156/http://www.laskerfoundation.org/awards/1950clinical.htm Preuzeto 23. ožujka 2020.
- ↑ http://www.faqs.org/health/bios/80/George-Papanicolaou.html Preuzeto 23. ožujka 2020.
- ↑ https://www.nndb.com/people/465/000171949/ Preuzeto 24. ožujka 2020.