Toggle menu
309,2 tis.
63
18
534,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Filip Racetin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Filip Racetin, (Dograde kraj Trogira, 29. ožujka 1928.Split, 21. svibnja 1996.), geodet, kartograf, pukovnik.

Život

Školovanje

Osnovnu školu pohađao je u Marini, a gimnaziju u Hvaru i Beogradu. Višu geodetsku vojnu akademiju završio je u Beogradu 1959. Diplomirao je 1963. na Geodetskom odsjeku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu. Magistrirao je 1975. radom "Suvremeni način izrade originala geografskih naziva" na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je na istom fakultetu 1978. disertacijom "Kartografska istraživanja namijenjena hidrografskom premjeru otvorenog Jadrana Raydistom".

Djelovanje

Od 1949. do 1959. radio je s prekidima u Vojnogeografskom institutu u Beogradu, a od 1959. do 1967. u Vojnogeografskom institutu u Sarajevu. Neko vrijeme rukovodio je kartografskim radovima kao načelnik Kartografskog odjela, a zatim se bavio unapređenjem izrade karata. Od 1960. do 1967. honorarno je predavao na Višoj geodetskoj školi u Sarajevu, isprva kao asistent, poslije kao profesor. Na Radničkom univerzitetu u Sarajevu honorarno je predavao Kartografiju, Crtanje i Topografiju na tečajevima. Od 1967. radio je u Hidrografskom institutu ratne mornarice (HIRM) u Splitu, gdje je tri godine bio redaktor pomorskih karata, te načelnik Kartografskog odsjeka 1971–87. Od 1968. do 1977. honorarno je predavao geodeziju u Građevinskom školskom centru u Splitu, a od 1972. do 1975. bio je honorarni asistent za Geodeziju u odjelu zagrebačkog Građevinskog fakulteta u Splitu. Predavao je kartografiju na Mornaričkoj školi te kao izvanredni profesor na Mornaričkoj vojnoj akademiji (MVA) navigacijsko-hidrografskoj specijalnosti. Godine 1986. postao je redoviti profesor na MVA-u. Na poslijediplomskom studiju, usmjerenja Kartografija na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je 1987. kolegij Izabrana poglavlja iz topografske kartografije. Godine 1987. izabran je za znanstvenog savjetnika u HIRM-u gdje je iste godine i umirovljen. Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova te dvadesetak knjiga. Objavljivao je u Geodetskom listu, Mornaričkom glasniku, Hidrografskom godišnjaku, Slobodnoj Dalmaciji, It-novinama, Nedjeljnoj Dalmaciji i dr. Surađivao je u Pomorskoj i Vojnoj enciklopediji te u Pomorskom leksikonu. U razdoblju 1949–1967. izradio je originale 26 listova raznih vojnih karata mjerila 1:25 000, 1:100 000, 1:200 000, 1:300 000, 1:1 000 000, 1:1 500 000. Od 1970. rukovodio je izradom pomorskih i navigacijskih karata i atlasa. Autor je obalne navigacijske karte 100-20 Dugi Otok-Zadar 1:100 000 koja je poslužila kao model. Konstruirao je i oblikovao niz pomorskih i kopnenih karata, među kojima i četiri specijalne karte Jadrana mjerila 1:600 000. Pod njegovim je vodstvom 1980. dovršena serija od 16 obalnih navigacijskih karata Jadrana mjerila 1:100 000 što je bilo veliko postignuće hrvatske pomorske kartografije. Izradio je i prvu hrvatsku batimetrijsku kartu Jadrana. Surađivao je s raznim geodetskim organizacijama i drugim institucijama, te sudjelovao na međunarodnim stručnim skupovima. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Hidrografski godišnjak do 1987, član redakcijskog odbora Geodetskog lista od 1987. te član Uredničkog odbora i Izdavačkog savjeta od 1991. Za rad u Savezu geodetskih inženjera i geometara (GIG) proglašen je 1973. zaslužnim članom. Bio je potpredsjednik Društva GIG-a grada Sarajeva, potpredsjednik Saveza GIG-a Bosne i Hercegovine, tajnik i predsjednik Društva GIG-a Splita, član Predsjedništva Saveza GIG-a Hrvatske. Godine 1988. postao je dopisni član International Geographical Uniona. Bio je član Društva geodetskih inženjera i geometara, Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva u Splitu, Hrvatskoga geodetskog društva, član Predsjedništva Udruge geodeta Zadarsko-kninske, Šibenske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Odlikovan je sa sedam odličja među kojima i ordenom rada, nagradom za znanost općine Split 1980.

Djela

  • Uputstvo za kartografske radove na karti 1:25 000 (koautor). Vojnogeografski institut,Sarajevo 1961.
  • Topografski ključ za karte razmjera 1:25 000, 1:50 000 i 1:100 000 po Griniču (koautor). DSNO, VGI-7, Beograd 1962.
  • Primjena crtaćeg papira i plastičnih folija u izradi originala topografskih planova i karata krupnog razmjera 1:500-1:5000. Sarajevo 1963.
  • Izrada i reprodukcija geodetskih planova i karata, II. dio. Sarajevo 1964.
  • Montiranje naziva na izdavačkim originalima karata i planova. Savjetovanje o kartografiji, Beograd 1971, Zbornik radova.
  • Suvremeni postupak lijepljenja geografskih naziva na izdavačkim originalima karata i planova. Savjetovanje o kartografiji, Beograd 1971, Zbornik radova, str. 127-141.
  • Epikontinentalni pojas (koautor). 1974.
  • Kartografija (koautori: M. Peterca, N. Radošević i S. Milisavljević). Vojnogeografski institut, Beograd 1974.
  • Znaci i skraćenice na pomorskim kartama (koautor). Hidrografski institut, Split 1974.
  • Suvremeni način izrade originala geografskih naziva, magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1975.
  • Katalog pomorskih karata i navigacijskih publikacija (koautor). Hidrografski institut jugoslavenske ratne mornarice (JRM), Split 1976.
  • Kartografska istraživanja namijenjena hidrografskom premjeru otvorenog Jadrana Raydistom, disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1978.
  • Nova koncepcija u izradi serije pomorskih karata 1:300 000. Znanstveni skup povodom proslave 25. godina postojanja Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1982, Zbornik radova, niz A, sv. 33, str. 87-98.
  • Geografski nazivi - važan element sadržaja svake pomorske karte. Savjetovanje o pitanjima standardizacije geografskih naziva u jezicima naroda i narodnosti SFRJ, Sarajevo 1984, Zbornik radova, str. 84-91.
  • Kriterij za konstrukciju serije pomorskih navigacijskih karata u Mercatorovoj kartografskoj projekciji s jedinstvenom konstrukcijskom širinom. 5. jugoslavensko savjetovanje o kartografiji, Novi Sad 1986, Zbornik radova I, str. 103-108.
  • Turistička karta Šibenske rivijere, 1:115 000 (koautor M. Đekić). 1987.
  • Turistička karta Kaštela, 1:40 000 (koautor P. Lovrić). 1989.
  • Turistički plan grada Splita, 1:10 000. 1993.
  • Turistički zemljovid XVII. županije, Splitsko-dalmatinske županija, 1:250 000. 1994. – Turistički plan grada Trogira, 1:25 000. 1996.

Literatura

  • I. Pažanin: Život i rad prof. dr. sc. Filipa Racetina (1928-1996). Geodetski list 1996, 3, str. 227-232.
  • D. Jurković: Karte i kartografi Šibenika i okolice, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
  • B. Barišić: Kartografija i kartografi Splita, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2003.


Ovaj tekst je objavljen s dopuštenjem autora knjige [1] u skolpu nastave na Geodetskom fakultetu