| Obitelj Fenrich | ||||||||||||
| ||||||||||||
|
Fenrich (Fendrich, Fenrick) je velikaška obitelj njemačkog podrijetla utemeljena koncem 17. stoljeća kao ogranak roda von Chrone (Grone) iz Donje Saske.[1][2]
Povijest obitelji
Utemeljitelj obitelji bio je Achatius Eduard Fenrich von Chrone, koji je služio kao zastavnik (njem. Fenrich) na dvoru Brunswick-Lüneburg[3]. Crkveni zapisi iz Göttingena navode da je Achatius svoju titulu počeo uporabljavati kao obiteljski nadimak, a već sljedeća generacija obitelji upisana je u crkvene knjige pod prezimenom Fenrich[4].
Njegov unuk, Johann Leopold, rođen 1773. u Göttingenu, oženio je Eleonoru vom Hofe, kći Friedricha Leopolda vom Hofe, plemića iz Lüdenscheida. S njom je dobio četiri kćeri i tri sina: Friedricha (1844.), Karla Augusta (1846.) te Wilhelma (1849.)[5]. Od ove obiteljske grane potekli su Fenrichi iz Gdanjska[6] (njem. Danzig) koji su nosili nasljednu titulu Erbschulzen.[7][8]
Mlađi unuk Achatiusa Eduarda, Johann Heinrich, rođen 1774. oženio je Johannu Katharinu Elisabethu Heinemann zu Hildesheim i s njom dobio pet kćeri i dva sina, Michaela (1800.) i Heinricha Konrada Melchiora (1813.)[4][5]. Od ove obiteljske grane potekle su obitelji Fenrich zu Bingen, Fenrich zu Kirrlach i Fenrich von Gjurgjenovac. Michael je imao tri sina, Johanna (1819.-1887.), Josepha (1821.-?) i Georga Antona (1826.-1897.)[9][10].
-
Interijer palače Fenrich, Bingen am Rhein, Njemačka (oko 1910). -
Kuća Fenrich, Đurđenovac, Hrvatska (oko 1920.) -
Grb njemačkog roda von Grone, od kojeg su potekli Fenrichovi -
Grb obitelji
.jpg)
.png)
Prvi podaci o doseljenju obitelji u pruski kotar Meseritz potječu iz Popisa vlasnika zemlje Kraljevine Pruske iz 1793. - 1794. godine i crkvenih dokumenata katoličke župe Neudorf[11][12]. Obitelj je posjedovala imanje (Der Fenrich-Hof) u Schillen-Meseritzu, koje je bilo važno mjesto zaposlenja Mezeričana[13]. Zbog toga je Johann Leopold Fenrich 1798. bio potvrđen za upravitelja vlastelinstva Meseritz (Schulz zu Meseritz), a zatim mu 1801. kralj Fridrik Vilim III. podjeljuje i nasljedno pravo na titulu (Erbschulze ili Erbschultheiß)[7].
Članovi obitelji zadržali su to pravo do uspostave Weimarske Republike 1919. kada su nasljedne titule službeno ukinute. Dio je obitelji trajno preselio u Slobodni Grad Danzig u nadi da će sačuvati svoje povlastice, a dio je obitelji iselio u Ameriku.
Prisutnost u Slavoniji
Razlog za dolazak Fenrichovih u Slavoniju bila je tada bukteća industrijalizacija i pomama za eksploatacijom slavonskoga hrasta – poslovna prilika koja je u Slavoniju privukla monoge strance onoga vremena (Pfeiffer, Rosenberg, Gutmann, Leimdörfer, Jäger), a koja se sastojala od zakupljivanja šume u vlasništvu lokalne vlastele, Pejačevića i Normann-Ehrenfellsa, a zatim ili obradom ili daljnjim trgovanjem hrastovom građom[14]. Ne postoje dokazi da su Fenrichovi u početku zaista bili fizički prisutni u Slavoniji u Đurđenovcu; tek 1890-ih se pojavljuju prvi rođeni pod tim prezimenom u tadašnjem naselju Sušine-Đurđenovac[15], što je siguran znak da se u međuvremenu dio obitelji nastanio u Đurđenovac. Jedan od prvih članova obitelji za kojega znamo da je boravio u Đurđenovcu (premda je rođen u Mađarskoj, u Hosszúperesztegu) bio je Josef Fenrich de Gjurgjenovac (1891. – 1970.), sin Johanna Petera i Marije (rođ. Békeffy)[16].
Usprkos prisustvu na hrvatskom tlu, obitelj se ne može smatrati hrvatskim plemstvom jer im status nikada nije bio potvrđen od strane Hrvatskoga sabora[17], premda je prusko plemstvo potvrđeno grbovnicom iz 1913. po hrvatsko-ugarskom kralju Franji Josipu I.
Poznati članovi
- Heinz Fenrich, njemački političar iz redova Kršćanske demokratske unije (CDU), od 1998. do 2013. gradonačelnik Karslruhea, nositelj odličja Velikog križa Njemačke
- Anton Fenrich (1868.-1949.), njemački državnik, mislioc i pisac iz vremena Weimerske Republike
- Andrew Fenrich (1914.-1992.), američki političar (Demokratska stranka), zastupnik u Pennsylvanijskom parlamentu
- Mary Fenrich-Hulman (1905.-1998.), filantropkinja i poduzetnica (Indianapolis Motor Speedway)
Zanimljivosti
Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer), u Đurđenovcu, izgrađena 1883., jedan je od najranijih primjera njemačkog ekspresionizma na području Hrvatske.[18]
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Hostian Ostrognay: "Historia Originis Gentum Patriciarum Fenrich et Mihalovicz et Rosenberg", Verucia 1918. PDF
- ↑ Heraldisch-Genealogische Gesselschaft Wien (www.tng-adler.wien.eu), Liste der Nachnamen (F)
- ↑ Conrado Bertholdo: "Stammbaum und Geschlechtshistorie des hochwohlgebohrnen Hauses der Herren von Grone" (1726.)
- ↑ 4,0 4,1 Deutschland Tote und Beerdigungen, 1582-1958 (28 November 2014), Johann Heinrich Fenrich-Krone, Melchior Heinrich Konrad Fenrich-Krone, 31 Jul 1873; FHL microfilm 185,069.
- ↑ 5,0 5,1 House of Fenrich Pedigrée (prikaz obiteljskoga stabla)
- ↑ Plemićke obitelji Grada Gdanjska (Arhivirano 5. veljače 2018.) (Službena stranica Grada Gdanjska, www.gdansk.pl)
- ↑ 7,0 7,1 Ostdeutsche Familienkunde - Bd. 5, 16. Jahrg. (1968) - Bd. 5, Jahrg. 16, Hft. 4 (Okt./Dez. 1968): "Die Erbschulzenfamilie Fenrich aus Schillen, Kreis Meseritz" S. 108-112
- ↑ Hielscher K."Das Auf und Ab eines Schulzengeschlechts - das Schicksal der Familie Fenrich" (1969.)
- ↑ Valentin König: Genealogischer Adels-Historie - Dritter Theil. III. Wolffgang Deer, Leipzig 1736, S. 434.
- ↑ Trutat, Eugène, Bibliothèque numérique de Toulouse: Maison Fenrich, Bingen, Allemagne, http://numerique.bibliotheque.toulouse.fr
- ↑ W. Volkmann: "Die Kirchenbücher der katolischen Pfarrein in der früheren Provinz Grenzmark Posen-Westpreußen", Sonderheft der "Gränzmarkischen Heimatblätter", Hrg Dr. Schmitz, 15. Jg. 1939.
- ↑ Land Records of South Prussia 1793 - 1794, Vol. 40., str. 1532, listopad 1793.
- ↑ "Stadt und Kreis Meseritz - Ein Heimatbuch", Heimetkreis Meseritz e.V., Band II, Teil 2. Der Fenrich-Hof (Schilin, Hielscher), str. 128. - 133.
- ↑ Ž. Cako: "Đurđenovac - kronika", Zagreb 1995. ISBN 953-96696-0-X
- ↑ List of the oldest family names in Durdenovac (1878-1909), Croatian State Archive in Osijek, 2015
- ↑ Rodoslovlje.hr, Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović", Njemačka obitelj Fenrich Đurđenovački (Z. Đukić, 2018.)
- ↑ Hrvatski plemićki zbor: Pravilnik o članstvu Hrvatskog plemićkog zbora, 2013.
- ↑ J. Baldani (2007.): "Crvena vila u Đurđenovcu." Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. FFZG, pp. 75-81