Fenrich

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Obitelj Fenrich
COA Fenrich de Gjurgjenovac.png
Država(e) Njemačko Carstvo
Austrijsko Carstvo
Titule Erbschultheiß zu Meseritz (Nasljedni upravitelji Meseritza)
Utemeljitelj obitelji Achatius Eduard von Grone (1704 – 1758) ∞ Maria Elisabetha Fenner von Fenneberg
Podrijetlo Göttingen, Vojvodstvo Braunschweig
Državljanstva njemačko
austrijsko
poljsko
hrvatsko
Narodnost Nijemci

Fenrich (Fendrich, Fenrick) je velikaška obitelj njemačkog podrijetla utemeljena koncem 17. stoljeća kao ogranak roda von Chrone (Grone) iz Donje Saske.[1][2]

Povijest obitelji

Utemeljitelj obitelji bio je Achatius Eduard Fenrich von Chrone, koji je služio kao zastavnik (njem. Fenrich) na dvoru Brunswick-Lüneburg[3]. Crkveni zapisi iz Göttingena navode da je Achatius svoju titulu počeo uporabljavati kao obiteljski nadimak, a već sljedeća generacija obitelji upisana je u crkvene knjige pod prezimenom Fenrich[4].

Njegov unuk, Johann Leopold, rođen 1773. u Göttingenu, oženio je Eleonoru vom Hofe, kći Friedricha Leopolda vom Hofe, plemića iz Lüdenscheida. S njom je dobio četiri kćeri i tri sina: Friedricha (1844.), Karla Augusta (1846.) te Wilhelma (1849.)[5]. Od ove obiteljske grane potekli su Fenrichi iz Gdanjska[6] (njem. Danzig) koji su nosili nasljednu titulu Erbschulzen.[7][8]

Mlađi unuk Achatiusa Eduarda, Johann Heinrich, rođen 1774. oženio je Johannu Katharinu Elisabethu Heinemann zu Hildesheim i s njom dobio pet kćeri i dva sina, Michaela (1800.) i Heinricha Konrada Melchiora (1813.)[4][5]. Od ove obiteljske grane potekle su obitelji Fenrich zu Bingen, Fenrich zu Kirrlach i Fenrich von Gjurgjenovac. Michael je imao tri sina, Johanna (1819.-1887.), Josepha (1821.-?) i Georga Antona (1826.-1897.)[9][10].

  • Interijer palače Fenrich, Bingen am Rhein, Njemačka (oko 1910).

  • Kuća Fenrich, Đurđenovac, Hrvatska (oko 1920.)

  • Grb njemačkog roda von Grone, od kojeg su potekli Fenrichovi

  • Grb obitelji

Prvi podaci o doseljenju obitelji u pruski kotar Meseritz potječu iz Popisa vlasnika zemlje Kraljevine Pruske iz 1793. - 1794. godine i crkvenih dokumenata katoličke župe Neudorf[11][12]. Obitelj je posjedovala imanje (Der Fenrich-Hof) u Schillen-Meseritzu, koje je bilo važno mjesto zaposlenja Mezeričana[13]. Zbog toga je Johann Leopold Fenrich 1798. bio potvrđen za upravitelja vlastelinstva Meseritz (Schulz zu Meseritz), a zatim mu 1801. kralj Fridrik Vilim III. podjeljuje i nasljedno pravo na titulu (Erbschulze ili Erbschultheiß)[7].

Članovi obitelji zadržali su to pravo do uspostave Weimarske Republike 1919. kada su nasljedne titule službeno ukinute. Dio je obitelji trajno preselio u Slobodni Grad Danzig u nadi da će sačuvati svoje povlastice, a dio je obitelji iselio u Ameriku.

Grb iz potvrde plemstva podijeljene Jozefu von Fenrichu s pridjevkom de Gjurgjenovac (Đurđenovački), 1913.

Prisutnost u Slavoniji

Razlog za dolazak Fenrichovih u Slavoniju bila je tada bukteća industrijalizacija i pomama za eksploatacijom slavonskoga hrasta – poslovna prilika koja je u Slavoniju privukla monoge strance onoga vremena (Pfeiffer, Rosenberg, Gutmann, Leimdörfer, Jäger), a koja se sastojala od zakupljivanja šume u vlasništvu lokalne vlastele, Pejačevića i Normann-Ehrenfellsa, a zatim ili obradom ili daljnjim trgovanjem hrastovom građom[14]. Ne postoje dokazi da su Fenrichovi u početku zaista bili fizički prisutni u Slavoniji u Đurđenovcu; tek 1890-ih se pojavljuju prvi rođeni pod tim prezimenom u tadašnjem naselju Sušine-Đurđenovac[15], što je siguran znak da se u međuvremenu dio obitelji nastanio u Đurđenovac. Jedan od prvih članova obitelji za kojega znamo da je boravio u Đurđenovcu (premda je rođen u Mađarskoj, u Hosszúperesztegu) bio je Josef Fenrich de Gjurgjenovac (1891. – 1970.), sin Johanna Petera i Marije (rođ. Békeffy)[16].

Usprkos prisustvu na hrvatskom tlu, obitelj se ne može smatrati hrvatskim plemstvom jer im status nikada nije bio potvrđen od strane Hrvatskoga sabora[17], premda je prusko plemstvo potvrđeno grbovnicom iz 1913. po hrvatsko-ugarskom kralju Franji Josipu I.

Heinz Fenrich

Poznati članovi

Zanimljivosti

Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer), u Đurđenovcu, izgrađena 1883., jedan je od najranijih primjera njemačkog ekspresionizma na području Hrvatske.[18]

Vanjske poveznice

Izvori

Prikaz jednog od obiteljskih grbova Fenricha.
  1. ↑ Hostian Ostrognay: "Historia Originis Gentum Patriciarum Fenrich et Mihalovicz et Rosenberg", Verucia 1918. PDF
  2. ↑ Heraldisch-Genealogische Gesselschaft Wien (www.tng-adler.wien.eu), Liste der Nachnamen (F)
  3. ↑ Conrado Bertholdo: "Stammbaum und Geschlechtshistorie des hochwohlgebohrnen Hauses der Herren von Grone" (1726.)
  4. ↑ 4,0 4,1 Deutschland Tote und Beerdigungen, 1582-1958 (28 November 2014), Johann Heinrich Fenrich-Krone, Melchior Heinrich Konrad Fenrich-Krone, 31 Jul 1873; FHL microfilm 185,069.
  5. ↑ 5,0 5,1 House of Fenrich Pedigrée (prikaz obiteljskoga stabla)
  6. ↑ Plemićke obitelji Grada Gdanjska (Arhivirano 5. veljače 2018.) (Službena stranica Grada Gdanjska, www.gdansk.pl)
  7. ↑ 7,0 7,1 Ostdeutsche Familienkunde - Bd. 5, 16. Jahrg. (1968) - Bd. 5, Jahrg. 16, Hft. 4 (Okt./Dez. 1968): "Die Erbschulzenfamilie Fenrich aus Schillen, Kreis Meseritz" S. 108-112 
  8. ↑ Hielscher K."Das Auf und Ab eines Schulzengeschlechts - das Schicksal der Familie Fenrich" (1969.)
  9. ↑ Valentin König: Genealogischer Adels-Historie - Dritter Theil. III. Wolffgang Deer, Leipzig 1736, S. 434.
  10. ↑ Trutat, Eugène, Bibliothèque numérique de Toulouse: Maison Fenrich, Bingen, Allemagne, http://numerique.bibliotheque.toulouse.fr
  11. ↑ W. Volkmann: "Die Kirchenbücher der katolischen Pfarrein in der früheren Provinz Grenzmark Posen-Westpreußen", Sonderheft der "Gränzmarkischen Heimatblätter", Hrg Dr. Schmitz, 15. Jg. 1939.
  12. ↑ Land Records of South Prussia 1793 - 1794, Vol. 40., str. 1532, listopad 1793.
  13. ↑ "Stadt und Kreis Meseritz - Ein Heimatbuch", Heimetkreis Meseritz e.V., Band II, Teil 2. Der Fenrich-Hof (Schilin, Hielscher), str. 128. - 133.
  14. ↑ Ž. Cako: "Đurđenovac - kronika", Zagreb 1995. ISBN 953-96696-0-X
  15. ↑ List of the oldest family names in Durdenovac (1878-1909), Croatian State Archive in Osijek, 2015
  16. ↑ Rodoslovlje.hr, Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović", Njemačka obitelj Fenrich Đurđenovački (Z. Đukić, 2018.)
  17. ↑ Hrvatski plemićki zbor: Pravilnik o članstvu Hrvatskog plemićkog zbora, 2013.
  18. ↑ J. Baldani (2007.): "Crvena vila u Đurđenovcu." Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. FFZG, pp. 75-81
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fenrich&oldid=255389"