Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Fanny Bullock Workman

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Fanny Bullock Workman (Worcester, Massachusetts, 8. siječnja 1859. - Cannes, 22. siječnja 1925.) bila je američka geografkinja, kartografkinja, istraživačica, alpinstica i putopiskinja. Jedna je od prvih školovanih alpinistica u povijesti, poznata po svojim istraživačkim ekspedicijama na Himalajama, te jedna od prvih žena koja se popela na najviše vrhove svijeta. Istaknula se i u izdavanju putopisa te kao predana sufražetkinja, borbi za žensko pravo glasa.

Rodila je su bogatoj obitelji, koja joj je omogućila školovanje na cijenjenim visokim školama u New Yorku, Parizu i Dresdenu. Nakon udaje za Williama Huntera Workmana, uključila se u planinarsko društvo u New Hampshireu, gdje se uspela na svoje prve planinske vrhove. Zahvaljujući dobrim vezama njezinog supruga WIlliama, zajedno su proputovali veći dio Europe, Sjevernu Afriku i Aziju. Iako su zajedno imali dvoje djece, Fanny im nije bila majčinski privržena, već su ih odgajale dadilje. Sredinom 1890-ih priključuje se feminističkom pokretu Nova žena i počinje pisati članke, rasprave i podlistke za pojedine ženske časopise. Istovremeno, počela se baviti i bicikizmom te je na biciklu proputovala Švicarsku, Francusku, Španjolsku, Alžir i Indiju. O svakom od svojih biciklističkih putovanja napisala je po jednu knjigu, u kojima se osvrtala i na položaj žena u društvu te prirodnu i kulturnu baštinu pojedinih zemalja.

Za vrijeme biciklističkog putovanja Indijom, bračni par Workman odlučio se tijekom ljetnih mjesec skrasiti u podnožje Himalaja i Karakoruma. Tamo su se prvi put susreli s drugačijom vrstom planinarstva, tzv. visinskim penjanjem, te su se ubrzo zaljubili u neistražene Himalaje. Sljedećih 14 godina Fanny i William zajedno su istraživali himalajske obronke, te se, bez sigurnosne i stručne planinarske opreme, uspinjali i na vrhove do 7.000 metara visine. Održali su i nekoliko višemjesečnih planinarskih istraživanja, koja su često bila prekidana zbog neslaganja mjesnih vlasti. Kao dobrostojeći Amerikanci nisu naišli na odobravanje u siromašnoj težačkoj zajednici, zbog čega su teško nalazili pomoćnike i radnike., ali bili s cijenjeni zbog svojih kartogafskih uradaka i otkrivanja novih obronaka.

Nakon povratka u Europu, Fanny Bullock Workman izdala je nekoliko knjiga o svojim planinarskim pothvatima. Postala je prva američka lektorica na Sorbonni i jedna od prvih Amerikanki sa članstvom u Kraljevskom geografskom društvu. Primila je brojne nagrade i priznanja istaknutih europskih planinarskih i zemljopisnih društava te je u svoje vrijeme bila jedna od najcjenjenijih planinara u svijetu. Svojim pothvatima omogućila je brojnim ženama slobodno bavljenje planinarstvom i općenito športom te je pripomogla u rušenju starih predrasuda o ženama u športu i društvu.

Vanjske poveznice