Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Enlil

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Enlil

Mezopotamska mitologija

Bog vjetra, zraka, zemlje i oluja
Enlil
Perzijski pečatni cilindar nastao između 550. i 350. pr. Kr. Pečatni cilindar prikazuje nepoznatog kralja s rogatom krunom, Enlilovim glavnim simbolom.
Druga imena 𒀭𒂗𒆤
Boravište Nippur
Simbol Rogata kruna
Centar kulta Nippur
Suprug(a) Ninlil
Roditelji Anu i Ki
Djeca Ninurta, Nanna, Ninazu, Nergal, Enbilulu
Ekvivalent Elil (babilonski), Kumarbi (hetitski)

Enlil (sumerski: 𒀭𒂗𒆤, dEN.LÍL, gospodar vjetra)Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'., kasnije znan kao Elil, bog je u mezopotamskoj mitologiji asociran s vjetrom, zrakom, zemljom i olujama.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Prvi put se javlja kao vrhovni bog sumerskog panteona,Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. a kasnije ga štuju Akađani, Babilonci, Asirci i Hurijci. Glavno mjesto štovanja Enlila bio je hram Ekur u Nipuru, za kojeg se smatralo da ga je sam Enlil sagradio te da je hram povezivao nebo sa zemljom. U sumerskim tekstovima ponekad nosi ime Nunamnir. Prema jednoj sumerskoj himni, Enlil je toliko svet da ga drugi bogovi nisu mogli gledati. Rastom Nipura tijekom 2. tisućljeća pr. Kr. došlo je do rasta Enlilovog kulta. Enlilov kult doživljava pad nakon što su Elamiti opljačkali Nipur 1230. pr. Kr.. Enlila je s vremenom na mjestu vrhovnog mezopotamskog boga zamijenio babilonski bog Marduk. Babilonski bog Bel sinkretički je bog Enlila, Marduka i pastirskog boga Dumuzida.

Izvori

Literatura

Vanjske poveznice