Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ekonacionalizam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Ekonacionalizam je struja u zelenoj politici koja ekologiju i ekološki aktivizam veže uz narod i njegov položaj. Razvio se u Ukrajini, Poljskoj i Litvi gdje su se pobornici zelene politike desnih političkih uvjerenja izdvojili iz tzv. zelene ljevice i osnovali konzervativnu zelenopolitičku struju.[1]

Ekonacionalizam prihvaća načela uporabe obnovljivih ozvora energije i zaštitu okoliša, ali odbacuje poistovjećivanje ekologije s feminizmom i samoprozvanim zelenim liberalizmom koji uživa povjerenje zelenih ljevičara. Smatra da se očuvanje prirode mora provoditi društvenim poticajima i obiteljskim odgojem te razvijanjem svijesti i poticanjem malih poduzetnika koji poštuju i provode ekološke standarde.[1]

Početkon 21. stoljeća počeo je uživati povjerenje desnih političkih stranaka u Estoniji, Latviji, Slovačkoj i Mađarskoj, dok u svijetu ne uživa nikakvu potporu od stranaka lijeve politike. Prema J. Dawsonu, jedinom koji je opisao ekonacionalizam, Brazil je jedina država s ekonacionalistočkim političkim temeljima i ekonac. politikom obnovljive energije.[1]

Dawson u svojoj knjizi navodi i kako je jačanje ekonacionalizma u zemljama Srednje i Istočne Europe u razdoblju od 1985. do 1991. ubrzalo raspad Sovjetskog saveza.[1] No, unatoč tome ekonac. ima beznačajan utjecaj na svjetsku ekološku politiku zbog čega se okrenuo djelovanju u srednjo i istočnoeuropskim političkim krugovima. Odjeci ekonac. mogu se uočiti u Austriji, Italiji i Švicarskoj, gdje stranke zelene politike uspijevaju ući u tijela izvršne vlasti.

Francuska političarka Marine Le Pen javno je istaknula kako se ekološka poglavlja njezinih političkih programa temelje na ekonacionalističkom stavu prema zaštiti okoliša i klimatskim promjenama.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Dawson J.I., »Protunuklearni aktivizam i narodni identitet Rusije, Litve i Ukrajine«, Duke University Press, 1. izdanje (1996.), str. 240 (engl.)
  2. www.inthesetimes.com, Kate Aronoff, »Trump i Le Pen, vođa Nacionalne fronte; klimatske promjene i ekonacionalizam.«, objavljeno 15. prosinca 2011., pristupljeno 5. listopada 2016. (engl.)
Sadržaj